Ambrozija je jednogodišnja biljka koja doseže visinu i do 1,5 m. Sadržava do 200 cvjetova, oprašuje se vjetrom i proizvodi čak i do osam milijuna izrazito alergogenih peludnih zrnaca.
Često ju se mjenja s divljim pelinom
Ambroziju možemo prepoznati po razgranatoj stabljici obrasloj dlačicama i jajolikim dlakavim listovima dugima od 4 do 10 centimetara, razdijeljenima poput pera.
Ambrozija se zbog sličnosti može zamijeniti s divljim pelinom. Razlikovati ih se može po tome što je stabljika pelina uvijek crvenkasto-smeđe boje, obrasla sivim dlačicama i tvrda. Stabljika pelina je također gušće obraslo dlačicama i to srebrno-sive boje.
Stabljika ambrozije je, pak, žućkasto-zelenkaste boje i nije jako tvrda. Listovi ambrozije su jače perasto zarezani, a naličje im je rjeđe obraslo dlačicama, pa nemaju tako intenzivnu sivu boju.
U našim krajevima ambrozija niče u proljeće, sredinom travnja, a cvatnja započinje početkom srpnja i traje sve do početka prvog jesenskog mraza.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), životni ciklus ove biljke podijelili su na pet faza:
Nicanje ovisi o temperaturi zraka i drugim klimatološkim prilikama, a počinje u travnju, traje oko dva tjedna za hladnijeg vremena i oko tjedan dana za toplijeg vremena.
Razvoj stabljike se dijeli u dvije podfaze: a) stvaranje prvog lišća traje dva do tri tjedna od početka nicanja; b) stvaranje stabljike traje tri do četiri tjedna od početka nicanja.
Grananje stabljike traje oko mjesec i pol od početka nicanja.
Faza oblikovanja pupoljka traje dva do tri tjedna neposredno prije cvatnje.
Cvatnja traje do pet tjedana. U našoj umjerenoj klimi se ona obično podudara s početkom ljeta u lipnju. Sjeme dozrijeva do kasno u jesen.
Važnost suzbijanja rasta ambrozije
Ambrozija je biljka koja kod velikog broja ljudi koji imaju probleme s alergijama i peludnim groznicama, može uzrokovati teže tjelesne reakcije. HZJZ naglašava kako je najučinkovitiji način sprječavanja širenja ambrozije, uklanjanje iste prije početka cvatnje i to mehaničkim čupanjem biljke s korijenom.
U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije kojom se propisuju mjere obaveznog uklanjanja korova ambrozije tijekom vegetacijske sezone.
No iz HZJZ-a napominju kako provedba ove naredbe nailazi na probleme. “U praksi se, međutim, događa da se zbog različitih razloga zemljišta i vrtovi ne održavaju niti obrađuju primjereno, pa se tako ambrozija cijelu sezonu širi na neobrađenim dijelovima zemljišta. I dvorišta napuštenih obiteljskih kuća ili prizemnih stanova zgrada s dvorištem koji nemaju vlasnika, ostaju nepokošena i mjesta su na kojima raste ambrozija”, pišu iz HZJZ-a, prenosi N1.
