Oči mogu otkriti puno o zdravlju našeg mozga. Problemi s očima mogu biti jedan od najranijih znakova kognitivnog pada.
Najnovija studija pokazala je da gubitak vizualne osjetljivosti može predvidjeti demenciju 12 godina prije nego što se dijagnosticira.
Istraživanje je kroz godine pratilo 8.623 zdrave osobe iz Norfolka u Engleskoj. Do kraja studije, 537 sudionika razvilo je demenciju, što predstavlja dovoljan uzorak preko kojeg se moglo vidjeti koji čimbenici mogu prethoditi dijagnozi demencije, piše science alert.
Na početku studije, sudionici su radili test vizualne osjetljivosti. Morali su pritisnuti gumb čim su vidjeli trokut koji se nalazio u polju pokretnih točkica. Ljudi koji bi razvili demenciju sporije su vidjeli ovaj trokut nego ljudi koji ju nisu razvili.
Zašto se ovo događa?
Problemi s vidom mogu biti rani pokazatelj kognitivnog pada budući da toksični amiloidni plakovi povezani s Alzheimerovom bolešću, mogu prvo utjecati na područja mozga povezana s vidom, pri čemu se dijelovi mozga povezani s pamćenjem oštećuju kako bolest napreduje.
Postoji i drugih aspekti vizualne obrade informacija na koje utječe Alzheimerova bolest. To je primjerice sposobnost da se vide obrisi objekata (osjetljivost na kontrast) i da se razlikuju određene boje.
Još jedan rani znak Alzheimerove bolesti je gubljenje “inhibicijske kontrole” pokreta očiju pri čemu oboljeli lakše gube pozornost pod utjecajem ometajućih podražaja.
Ljudi s Alzheimerovom bolešću imaju problema s ignoriranjem ometajućih podražaja što može biti povezano s problemima u kontroli očiju.
Prepoznavanje lica
Studijom se došlo i do novih dokaza koji sugeriraju da osobe s demencijom neučinkovitije obrađuju lica novih ljudi. Drugim riječima, ne slijede uobičajeni obrazac skeniranja drugih lica.
Zapravo, neki liječnici koji rade s osobama s demencijom prepoznat će da netko ima demenciju kad ih upoznaju.
Osobe s demencijom ponekad se mogu činiti izgubljenima jer ne pomiču oči kako bi pretražile okolinu.
To može značiti da osobe koje ranije tijekom života imaju problema s neprepoznavanjem ljudi koje su recentno upoznale imaju problem s neučinkovitim pokretima očiju, a ne čistim poremećajem pamćenja.
Može li kretanje očiju poboljšati pamćenje?
Istraživanja o tome može li vježbanje očiju poboljšati pamćenje, nude mješovite rezultate no neka pokazuju kako upravo povećanje pokreta očiju može poboljšati pamćenje.
Jedno istraživanje je tako pokazalo da ljudi koji više gledaju TV i čitaju, imaju bolje pamćenje i manji rizik od demencije od onih koji to ne rade.
Dok gledamo televiziju ili čitamo, naše oči prelijeću naprijed-natrag po stranici i TV ekranu što bi moglo pomoći s našim pamćenjem.
U drugim studijama utvrđeno je da brzi pokreti očima slijeva nadesno i zdesna nalijevo (dva pokreta očiju u sekundi) poboljšavaju autobiografsko pamćenje.
Unatoč ovim otkrićima, liječenje problema s pamćenjem korištenjem namjernih pokreta očiju kod starijih ljudi još uvije nije uobičajeno. Također, korištenje nedostataka u pokretima očiju kao dijagnostiku nije ustaljeno, unatoč mogućnostima u tehnologiji pokreta očiju.
Sve dok uređaji za praćenje oka ne postanu jeftiniji i jednostavniji za korištenje, korištenje pokreta očiju kao dijagnostičkog alata za otkrivanje ranijih stadija Alzheimerove bolesti neće biti moguće, piše N1.
