Možda ste vidjeli ljude kako skaču u hladna mora ili ledene kupke, tvrdeći da je to dobro za zdravlje srca, oporavak mišića, stres i još mnogo toga.
Ova praksa je poznata kao uranjanje u hladnu vodu, vrsta krioterapije ili hladne terapije — koja se može koristiti u medicinske ili terapeutske svrhe na razne načine. To se može učiniti pomoću leda, vode ili zraka, uključujući kriokirurgiju za lezije, ledene obloge za otekline ili kroz ledene kupke za razne svrhe uključujući oporavak od tjelesne aktivnosti ili smanjenje stresa.
Tradicija hladnih kupki
Postoji duga povijest ljudi koji su se uranjali u hladnu vodu zbog njezinih navodnih zdravstvenih dobrobiti, koja datira još iz antičke Grčke – a s njom i velik broj istraživanja o ovoj vrsti hladne terapije. U moderno doba neki se ljudi pitaju bi li hladni tuševi, pristupačniji oblik ovog trenda, također mogli funkcionirati.
“Istraživanje je vrlo, vrlo slabo o samim hladnim tuševima”, rekao je dr. Corey Simon, izvanredni profesor ortopedske kirurgije na Sveučilištu Duke: “Postoji najmanje 100 studija, od kojih su neke stare desetljećima ili imaju metodološke probleme, a većina također ima mali broj sudionika, koji su obično zdrave mlađe odrasle osobe”, rekao je Simon.
“Ali stručnjaci imaju ideje o tome kako bi hladni tuševi mogli djelovati, na temelju znanstvenih i anegdotalnih dokaza koji postoje”, dodao je.
Mentalno i srčano zdravlje
Simon vjeruje da većina dobrobiti tuširanja hladnom vodom dolazi iz psihološkog procesa prilagodbe i prevladavanja stresora – u ovom slučaju hladne vode.
“Ljudi ne idu samo od nule do 60 pod hladnim tuševima. Obično im se moraju prilagoditi, tako da postoji element u kojem vaše tijelo može kontrolirati boravak u stresnom okruženju”, rekao je.
Ova teorija je u skladu s rezultatima nekih studija hladnog tuširanja. Sudionici koji su se tuširali u vodi temperature od oko 10 do 14 stupnjeva Celzijusa – do jedne minute dnevno tijekom dva tjedna – prijavili su niže razine stresa od kontrolne grupe, prema studiji iz 2022. objavljenoj u časopisu Current Psychology.
Prednosti su bile veće kada su se sudionici tuširali nakon nekoliko krugova tehnike disanja koja je uključivala duboko disanje, izdisanje i zadržavanje daha.
Simon se tušira hladnom vodom jednom ili dvaput tjedno, što mu je, kako kaže, pomoglo da postane mentalno prisutniji općenito jer ga praksa tjera da procesuira “patnju”.
Hladan tuš također može poboljšati raspoloženje i energiju ili mentalnu budnost, kao što je iskusila dr. Rachelle Reed, fiziologinja za tjelovježbu iz Atene, Georgia, rekla je. “Osjećate se malo ushićeno, a smatra se da je to barem djelomično zbog povećanja (neurotransmitera) epinefrina, norepinefrina i dopamina”, objašnjava.
Ove psihološke dobrobiti također mogu biti primarni razlog zašto neki ljudi smatraju da im hladni tuševi smanjuju bol, za što je psihološki stres glavni prediktor, rekao je Simon.
Tijekom imerzijske hladne terapije, temperaturni šok može nakratko opteretiti kardiovaskularni sustav, povisiti krvni tlak, otkucaje srca i brzinu disanja, kažu stručnjaci. No ova hiperaktivnost može dovesti do poboljšanog protoka krvi budući da tijelo treba raditi kako bi se vratilo u svoje normalno stanje i zagrijalo, rekao je Reed. Hladni tuševi bi teoretski donekle mogli proizvesti isti učinak.
Međutim, ljudi s kardiovaskularnim problemima, problemima cirkulacije, senzornim problemima – poput Raynaudove bolesti ili neuropatije – ili dijabetesom ne bi se trebali tuširati hladnom vodom bez prethodnog razgovora s liječnikom, kažu stručnjaci. Isto vrijedi i za trudnice, osobe koje su nedavno imale operaciju ili su pod utjecajem alkohola ili droga, rekao je Reed.
Ljudi su umrli od pokušaja terapije hladnom vodom, rekao je Simon, pa je ovo odricanje od odgovornosti ozbiljno i ne treba ga zanemariti.
Potpora imunitetu
Hladni tuševi također mogu pomoći u jačanju imunološkog sustava. U studiji iz svibnja 2014. autori su testirali može li se imunološki sustav male skupine nizozemskih muškaraca poboljšati prakticiranjem meditacije, dubokim disanjem i hladnim tuširanjem tijekom 10 dana. Kada su autori primijenili bakterijsku infekciju putem injekcije, sudionici studije koji su koristili wellness tehnike imali su manje simptoma. Ovi su sudionici također proizveli više protuupalnih kemikalija i manje upalnih proteina kao odgovor na infekciju.
Ali Simon nije siguran da je ovaj rezultat posve pozitivan, budući da su nedavna istraživanja počela sugerirati da bi smanjenje upalnog odgovora na privremenu bolest moglo produljiti ili spriječiti oporavak, rekao je. Kronična upala, a ne akutna upala, veći je problem, rekao je Simon. Nizozemska studija također ne podržava individualnu učinkovitost triju tehnika: meditacije, dubokog disanja i hladnog tuširanja.
Međutim, studija iz rujna 2016. u Nizozemskoj pokazala je da su ljudi koji su proveli 30 do 90 sekundi pod hladnim tušem iskusili 29% manje vremena izbivanja s posla zbog bolesti, piše N1.
