Val ruskih projektila u ponedjeljak je zasipao Kijev i druge ukrajinske gradove, prilikom čega je poginula najmanje 41 osoba, dok ih je minimalno 166 ranjeno. Jedan od krstarećih projektila, Kh-101, pritom je pogodio najveću ukrajinsku dječju bolnicu Ohmadit.
Iako Rusi tvrde da su na bolnicu pali ostaci projektila koji je ispalila ukrajinska protuzračna obrana, dokazi upućuju na suprotno, kažu stručnjaci.
– Analiza vide snimke udara, kao i prizor s mjesta udara daju jake indicije da je dječja bolnica pretrpjela direktni pogodak, dok je puno manja šansa da se radi o ostacima nekog presretnutog projektila/rakete, kaže Danielle Bel iz UN-ove misije u Ukrajini. Dodala je i da bi žrtve bile znatno veće da se prije toga ljudi nisu sklonili u podrum, javlja Sky News, piše Jutarnji list.
Val ruskih projektila u ponedjeljak je zasipao Kijev i druge ukrajinske gradove, prilikom čega je poginula najmanje 41 osoba, dok ih je minimalno 166 ranjeno. Jedan od krstarećih projektila, Kh-101, pritom je pogodio najveću ukrajinsku dječju bolnicu Ohmadit.
Iako Rusi tvrde da su na bolnicu pali ostaci projektila koji je ispalila ukrajinska protuzračna obrana, dokazi upućuju na suprotno, kažu stručnjaci.
– Analiza vide snimke udara, kao i prizor s mjesta udara daju jake indicije da je dječja bolnica pretrpjela direktni pogodak, dok je puno manja šansa da se radi o ostacima nekog presretnutog projektila/rakete, kaže Danielle Bel iz UN-ove misije u Ukrajini. Dodala je i da bi žrtve bile znatno veće da se prije toga ljudi nisu sklonili u podrum, javlja Sky News.
This is the Russian Kh-101 missile that struck a children’s hospital in Kyiv today. What you may not know is that Russia sources many of the parts for this missile from American technology firms like @TXInstruments pic.twitter.com/VJQ9VQxxc7
— Simon Ostrovsky (@SimonOstrovsky) July 8, 2024
Kremlj pak krivnju želi svaliti na ukrajinske branitelje. Tako je rusko ministarstvo vanjskih poslova zaključilo da je bolnicu pogodila AMRAAM raketa ispaljena iz ukrajinskog PZO sustava NASAMS. No, američki think tank Institut za ratne studije (ISW) ističe da putanja, kao i turbomlazni motor ispod trupa projektila upućuju na to da se radi o ruskom krstarećem projektilu Kh-101. Također, čini se da projektil nije bio presretnut ni jednim sustavom, a ukrajinske sigurnosne službe tvrde da su na mjestu udara našle stražnji dio projektila, kao i njegov sustav za navođenje.
A sve i da se nekim slučajem pokaže kako su na bolnicu pali fragmenti presretnutog projektila, ISW naglašava da to prema Ženevskoj konvenciji ne ekskulpira Rusiju koja vrši agresiju na Ukrajinu (Rusija je potpisnica konvencije, op.a.).
Prema zapovjedniku Zračnih snaga Ukrajine Mikoli Oleščuku, napad se odvijao u dva vala. Ruske snage prvo su lansirale četiri krstareća projektila Kh-101 iz oblasti Saratov te dva balistička projektila Iskander-M, jednog s okupiranog Krima, drugog iz oblasti Kursk. U drugom valu, oko 10 sati ujutro u ponedjeljak, ukrajinske gradove zasula su nova četiri projektila Iskander-M, jedan aerobalistički projektil Kh-47 Kinžal, jedan hipersonični projektil 3M22 Cirkon, čak 13 Kh-101 krstarećih projektila, 14 krstarećih projektila Kalibr, dva krstareća projektila Kh-22 i tri Kh 59/69 projektila. Ukupno je lansirano 44 projektila, a Ukrajina tvrdi da je protuzračna obrana oborila njih 32.
Videom nam se ispred granatirane bolnice javio i počasni konzul Ukrajine u Republici Hrvatskoj Ivica Pirić: – Ovo je velika tragedija. U suradnji s veleposlanikom Ukrajine u Hrvatskoj Vasiljem Kiriličem ranjenu djecu dovest ćemo na rehabilitaciju u Hrvatsku!
Prema ukrajinskom predsjedniku Zelenskom, mete ruskih udara bile su rezidencijalni i drugi civilni objekti u Kijevu, Dnjipru, Krivom Rihu, Slovajnsku i Kramatorsku.
I dok ruski zračni udari, bilo dronovima, bilo projektilima, a najčešće u kombinaciji, nisu toliko neuobičajeni, ISW ističe da su ruske snage ipak počele primjenjivati novu taktiku čiji je cilj maksimizirati štetu nastalu takvim udarima. Glasnogovornik Zračnih snaga Ukrajine Jurij Ihnat poručio je da ruske snage konstantno poboljšavaju mogućnosti svojih dronova za izviđanje i za direktne udare, ali i efikasnost krstarećih i balističkih projektila.
– Pazite, njihovi projektili su u napadu 8. srpnja letjeli ekstremno nisko, u nekim slučajevima tek 50 metara iznad zemlje, istaknuo je Ihnat.
Ukrajinska PZO dosad je postizala visoke postotke u obaranju određenih tipova krstarećih projektila, poput Kh-101, ali Ihnatova izjava daje za naslutiti da Rusi sad mijenjaju svoju taktiku, a možda i tehnologiju kako bi uzrokovali maksimalnu štetu na ukrajinskoj infrastrukturi te istovremeno ukrajinskoj protuzračnoj obrani drastično skratili vrijeme reakcije. To jest, cilj im je da ukrajinska PZO može otvoriti vatru na metu tek kad je ona sasvim blizu zemlje i cilja.
Ihnat dodaje kako ruske snage nastoje smanjiti odraz dronova tako da ih Ukrajinci detektiraju tek kad bude prekasno, kada je projektil kojem je dron označio metu već blizu svoje programirane točke udara, piše Jutarnji list.
