Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ponovno je odbilo iz sudskog spisa izdvojiti poruke koje je Gabrijela Žalac razmjenjivala s Josipom Rimac spominjući u njima AP, iako obrana tvrdi da su to nezakoniti dokazi.
Sada na tu odluku odvjetnici okrivljenih imaju ponovno pravo žalbe o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud RH. Prošli put žalbeni postupak trajao je gotovo godinu dana, piše N1.
Detalji optužnice EPPO-a
EPPO tvrdi da je Žalac, od poduzetnika Mladena Šimunca i njegovog poslovnog partnera Marka Jukića kupila softver za svoje Ministarstvo. Bivši šef agencije koja je sve to nadzirala, SAFU, Tomislav Petric, također je optužen.
Žalac je optužena da je kupnjom nerealno skupog softvera oštetila državni proračun i proračun EU-a. Aferu je otkrio portal Telegram još 2019., a nakon što je USKOK zaključio da je nabavka softvera bila u redu, EPPO je ipak nastavio postupak.
Lani su poruke u kojima se spominje AP već bile proglašene zakonitim dokazima, no Visoki kazneni sud prihvatio je žalbe Žalac i ostalih te slučaj vratio na početak.
Jesu li poruke zakonit dokaz?
Tijekom ponovljenog postupka okrivljeni u ovom slučaju dobili su priliku pregledati sudski spis iz predmeta protiv Josipe Pleslić ex Rimac, te provjeravali je li nalog na osnovu kojeg je pretražen mobitel Josipe Rimac bio zakonit.
Europsko tužiteljstvo u optužnici navodi da je Žalac napumpala vrijednost softvera kako bi Šimunac i Jukić na tome izdašno zaradili. Plaćeno je oko 1,73 milijuna eura, odnosno 12.991.000 kuna, dok su vještaci utvrdili da realna cijena iznosila otprilike 360.000 eura odnosno 2.700.000 kuna.
Obrane su već najavile žalbe, što znači da će se do nastavka procesa i odluke o pravomoćnosti optužnice morati čekati odluku Visokog kaznenog suda.
Odvjetnica Jadranka Sloković koja zastupa Gabrijelu Žalac za N1 je rekla da i dalje smatra da su inicijalni nalozi za prisluškivanje Josipe Rimac bili nezakoniti, pa iz toga proizlazi i nezakonitost svih poruka, odnosno svih dokaza koji su iz toga proizašli.
