‘Kinezi će blokirati postrojenja o kojima ovisi 23 milijuna ljudi i taj teritorij osvojiti bez ispaljenog metka!‘

By Vnonymous - Own work, CC BY-SA 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=58953994

Kina bi susjedni Tajvan mogla obgrliti i bez ispaljenog metka, upozorava prestižni američki trust mozgova Center for Strategic and International Studies (CSIS), a prenosi CNN.

Naime, korištenjem tzv. taktika “sive zone”, obalna straža Narodne Republike mogla bi Taipei dovesti u totalnu ili barem djelomičnu izolaciju, čime bi se tajvanske ključne strateške luke odsjekle od trgovinskog lanca. Također, napadom na energetsku infrastrukturu otoka, Kina bi mogla uzurpirati postrojenja o kojima ovisi 23 milijuna Tajvanaca.

Podsjetimo, Kina svojata susjedni demokratski Tajvan, unatoč tome što povijesno nad njim nikada nije imala kontrolu. Na tom su otoku još 1940-ih godina utočište pronašli nacionalisti predvođeni čelnikom Kuomintanga Čang Kaj-šekom, te proglasili samoupravu jer nisu priznavali vodstvo Mao Zedonga koji je preuzeo kontrolu nad komunističkom Kinom. Xijev režim niti ne pokušava sakriti svoje teritorijalne apetite prema Tajvanu, pozivajući se na argument da uživa povijesno pravo nad tim teritorijem, zbog čega susjede svako malo podsjeti da će im najkasnije do 2027., kao najmnogoljudnija vojna sila na svijetu, više ili manje pristojno “pokucati na vrata”.

Međutim, Peking spomenutu taktiku “sive zone” ne koristi samo oko Tajvanskog tjesnaca nego i u ostatku regije, zbog čega dolazi do sve učestalijih trzavica s Filipinima, Vijetnamom, Malezijom i Brunejem.

Posljednji incident dogodio se ovoga tjedna, kada je Kina nasilno onemogućila filipinskim ribarima da napune gorivo oko potopljenog grebena u otočju Spratly koji se nalazi Južnom kineskom moru, i to samo dva dana nakon primjene nove regulacije koja omogućava strožu i agresivniju primjenu zakona u toj regiji.
OGLAS

Naime, Međunarodni sud u Haagu još je 2016. presudio u korist Filipina glede teritorijalnog spora oko grebena, istaknuvši u obrazloženju da Kina nikada nije imala pravne osnove potraživati dotičan teritorij, no Xijev je režim presudu odlučio potpuno ignorirati, zbog čega je na grebene posljednjih godina postavljao vojne baze kineske narodne vojske PLA-a.

Novi predsjednik Filipina, Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., na samom je početku svojeg prvog mandata naglasio da takvo ponašanje, za razliku od svojeg prethodnika Rodriga Dutertea, ne planira tolerirati, te je prema Pekingu zauzeo asertivniji stav, zbog čega su tenzije sve češće.

Kina svako malo šalje svoje vojne brodove u ekskluzivnu ekonomsku zonu Manile, na što Manila odgovara jačanjem svojeg vojnog arsenala i jačanja obrambenih paktova sa zapadnim silama.

– Ovakvi incidenti dokazuju da Kina postaje sve agresivnija prema manjim i slabijim susjedima poput Filipina, čime dobiva dovoljno samopouzdanja za poteze kojima prelazi određene crvene linije – objašnjava Jay Batongbacal, stručnjak za pomorsko pravo s filipinskog sveučilišta, u razgovoru za CNN.

No, čemu toliko tenzija oko koraljnih grebena i atola u Južnom kineskom moru? Riječ je o području okvirne površine od 3,3 milijuna četvornih kilometara kojim prolazi gotovo trećina ukupne svjetske trgovine, procijenjene vrijednosti od bilijun dolara godišnje. Također, kako to i inače biva, američka Agencija za energetiku tvrdi da se ispod pučine Južnog kineskog mora nalazi malo više od 5 bilijuna kubičnih metara prirodnoga plina i 11 milijardi barela nafte, piše Jutarnji list.

Share This Article