Ekstremna desnica će jačati u Europskoj uniji nakon izbora za Europski parlament. Kako će očekivani zaokret udesno utjecati na EU i budućnost najmoćnije političarke bloka Ursule von der Leyen?
Ekstremna desnica je spremna ostvariti značajne dobitke na izborima za Europski parlament, prema anketama, s porastom utjecaja nekoć marginalnih stranaka u Europskoj uniji, piše dpa.
Dakle, koliki bi mogao biti ovaj pomak udesno? I koliko bi ova promjena mogla biti seizmična za EU?
Pojavljuje se dugo predviđeno ‘oštro desno skretanje’
Već mjesecima politički analitičari predviđaju da će stranke lijevog centra i zelene izgubiti mjesta od desnog centra i krajnje desnice na izborima za Europski parlament.
Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) još je početkom godine predvidjelo da će doći do “oštrog desnog zaokreta” s pobjedom anti-EU stranaka u devet zemalja EU-a, među ostalima u Belgiji, Italiji i Francuskoj.
To bi moglo ugroziti većinu koju drže stranke iz triju tradicionalno mainstream skupina, a to su: Europska pučka stranka desnog centra (EPP), Socijaldemokrati lijevog centra (S&D) i liberalno-centristička Renew Europe.
Krajnje desničarski nacionalistički Identitet i demokracija (ID) i manje radikalni, ali euroskeptični Europski konzervativci i reformisti (ECR) dvije su skupine koje ciljaju najviše profitirati na izborima.
Podaci iz anketnog agregatora Europe Elects krajem svibnja pokazuju da bi ID – koja je nedavno izbacila ekstremno desnu Alternativu za Njemačku (AfD) – mogla osvojiti 68, a ECR 75.
Time bi njihov ukupni broj porastao na 143 mjesta – značajan skok od preko 25 mjesta u usporedbi s njihovim ukupnim brojem u sadašnjem parlamentu. Cijeli parlament ima 720 mjesta.
Predviđa se da će više centrističke stranke EPP, S&D i Renew zajedno osvojiti 404 mjesta, što je manja većina nego što imaju sa svojih sadašnjih 417 mjesta, ali – nadaju se – još uvijek dovoljno da očuvaju radnu većinu koja postoji od 2019.
Međutim, ako je projekcija točna, parlament bi vidio veći i utjecajniji nacionalistički blok, kao i veliki pomak u raspravi o ključnim pitanjima s kojima se Europa suočava.
Što je potaknulo val krajnje desnice?
Reakcija protiv politike klimatskih promjena, rastuće migracije, ekonomska neizvjesnost i bijes protiv establišmenta među bezbroj su razloga koje analitičari iznose kako bi objasnili val krajnje desnice.
Sve gore navedeno, potaknuto internetskim ruskim kampanjama dezinformiranja, udružilo se u snažan koktel za poticanje uspona krajnje desnice i rušenje političkog poretka u nacionalnim vladama – kao što je nedavno u Nizozemskoj – kao i potencijalno u EU-u. .
Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová, citirana u Financial Timesu, požalila se da se EU bori s “lavinom dezinformacija” iz Rusije usmjerenih na europske izbore.
Istrage diljem EU-a otkrivaju dokaze o navodnim operacijama utjecaja, uključujući istragu u koju su uključeni njemački političari AfD-a koji su navodno djelovali u ime Rusije i Kine.
Belgijski premijer Alexander De Croo u ožujku je otkrio da su obavještajne službe njegove zemlje otkrile ruske mreže u “nekoliko europskih zemalja” kako bi utjecale na izbore za Europski parlament.
Stranke krajnje desnice u međuvremenu su oslikale institucije EU-a kao one koje dominiraju svakodnevnim životom javnosti, a istovremeno su nemoćne da im pomognu.
Kako će krajnja desnica utjecati na politiku EU?
Utjecaj krajnje desnice vjerojatno će spriječiti suradnju EU-a na sveobuhvatnim politikama kao što su klima i migracije, u skladu s njihovim ciljem ponovnog uspostavljanja suverene uloge nacionalnih prijestolnica.
Ambiciozne politike EU-a koje zahtijevaju visoku razinu suradnje među državama članicama stoga vjerojatno neće ugledati svjetlo dana u novom mandatu Europske komisije. Primjeri ovakvih politika dogovorenih u odlazećem mandatu su Zeleni dogovor ili Pakt EU-a o migraciji i azilu.
Jordan Bardella, vođa Nacionalne Fronte, na primjer, pobunio se protiv nadmoći zakona EU-a nad Francuskom, posebno u slučajevima migracija, i zalaže se za politiku izravne demokracije poput referenduma o migraciji kako bi Francuska mogla ponovno preuzeti “kontrolu nad svojom sudbinom”.
Neizvjesna budućnost za Ursulu von der Leyen
Pomak udesno mogao bi čak utjecati na izbor sljedećeg predsjednika Europske komisije, vjerojatno najmoćnije uloge u EU i najvećeg simbola budućeg smjera EU.
Ursula von der Leyen iz EPP-a trenutačno traži drugi mandat, no pronalaženje parlamentarne većine koja bi je podržala moglo bi se pokazati iznimno teškim jer političke skupine ponovno kalibriraju svoje sljedeće poteze kako bi se prilagodile sve većoj potpori desnici.
Marine Le Pen izjavila je za talijanski list Corriere della Sera da želi bliže surađivati s Braćom Italije talijanske premijerke Giorgie Meloni.
“Ako budemo uspješni, možemo postati druga najveća skupina u Europskom parlamentu. Mislim da se takva prilika ne smije propustiti”, rekla je Le Pen.
Dvije političarke pripadaju dvjema različitim političkim skupinama u Europskom parlamentu: Nacionalni Front sjedi s desničarskom ID skupinom, dok su Braća Italije, koja ima neofašističke korijene, u ECR-u.
Spajanje ID-a i ECR-a moglo bi se pokazati odlučujućim za imenovanje sljedećeg predsjednika Komisije i sastav sljedeće Europske komisije.
U travnju von der Leyen nije isključila suradnju s grupom ECR i pridobila je potporu talijanske premijerke.
To bi se moglo pokazati kao riskantna strategija: njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je von der Leyen da ne pokušava osigurati još jedan mandat uz pomoć desničarskih ekstremista.
Krajnja desnica podijeljena
Međutim, jedno važno upozorenje za ovo je da je krajnja desnica daleko od homogene sile koja donosi odluke.
Veliki razdjelnik je Rusija. Poljski Pravo i pravda, u ECR-u, dijametralno je suprotan prokremaljskom stajalištu mađarskog Fidesza o ratu u Ukrajini. Meloni je u međuvremenu zauzela jasan proukrajinski stav.
Drugo polarizirajuće područje su pokušaji krajnje desnice da se dopadnu mainstreamu i želja da se ne otuđe određene skupine birača.
Veliki raskol nastao je u skupini ID nakon što je vodeći kandidat AfD-a za izbore Maximilian Krah rekao da nisu svi pripadnici SS-a, nacističke paravojne skupine, zločinci.
To je dovelo do osuda Le Penine Nacionalne Fronte, koja se pokušava otresti svoje antisemitske reputacije, i na kraju je dovelo do izbacivanja AfD-a iz skupine ID.
Sanitarni kordon u dronjcima
Ni uspjeh krajnje desnice ni imenovanje von der Leyen nisu sigurni.
Međutim, ono što je jasno jest da je cordon sanitaire, neformalni poslijeratni sporazum o isključivanju krajnje desnice s vlasti, itekako u raspadu, sa sve više i više krajnje desnih stranaka koje ulaze u vladu.
Prvo su je izbjegavale europske vlade, Talijanka Meloni sada putuje zajedno s von der Leyen kako bi sklopila dogovore s čelnicima u Tunisu i Egiptu kako bi se spriječio dolazak migranata u Europu.
A nakon 9. lipnja, krajnje desna Talijanka mogla bi imati odlučujuću ulogu u budućnosti EU, piše dpa.
Rusko miješanje u izbore u EU: Od kibernetičkih napada do plaćanja EU političara
