O izborima za Europski parlament, ali i o drugim temama poput rata u Ukrajini danas su u emisiji Nedjeljom u 2 razgovarali s vanjskopolitičkim komentatorom Hrvatskog radija Tihomirom Vinkovićem.
Odgovarajući na pitanje zašto glasati na EU-izborima, Vinković, koji pet godina izvještava iz Bruxellesa, poručio je kako građani tako imaju priliku promijeniti ono čime nisu zadovoljni. Rekao je da se do zastupnika može doći i komunicirati s njima, te kako svaki do hrvatskih eurozastupnika ima priliku u svojoj političkoj skupini pokušati učiniti da prođe nešto što je u interesu Hrvatske, piše HRT.
– I, vjerujte, to se uspijeva, dodao je.
Vinković je u emisiji objasnio kako izgleda rad Europskog parlamenta, a istaknuo je i neke uspjehe hrvatskih europarlamentaraca, poput zabrane ugrađenih kvarova, ulaska HŽ-a u europske koridore i osiguravanja reproduktivnih prava.
– Hoćemo mijenjati nešto? Hajmo, idemo glasati. Idemo pronaći nekoga, netko sigurno postoji. Bez obzira na stranku, ali netko tko ima nekakav program. Moramo se potruditi čuti što je program, poručio je.
Među ostalim je istaknuo kako ljude u Europsku komisiju ne biraju građani, već vlade, pri čemu se može dogoditi da vlada koja ih je predložila više nije na vlasti.
– Kako on može zastupati nekakve interese svoje države ili svojih građana ako je njega izabrala biva vlada? Tako što Komisija radi kao homogeno tijelo i zbog toga je jako bitno tko će biti na čelu Komisije jer ta osoba sve usklađuje, rekao je Vinković, koji je također objasnio kako je Ursula von der Leyen došla na čelo Komisije a da uopće nije bila kandidat.
“Svatko ima pravo zadržati svoj identitet”
Što se tiče identiteta europejstva, Vinković je rekao da bi EU trebao biti zajednica suverenih država te da svatko ima pravo zadržati svoj identitet.
– Možemo naći taj zajednički nazivnik i tu se onda vidi što možemo zajedno raditi. Postoje određena područja koja nismo htjeli do sada imati zajedno, pa vidimo što se dogodilo za vrijeme pandemije. Zdravstvo je bilo na državama članicama, ali kad su nam trebala cjepiva, zaštitna sredstva, zaštitna oprema, odjednom evo – treba EK to osigurati, rekao je.
Istaknuo je i prvotni otpor nekih takozvanih škrtih zemalja EU-a prema fondu za oporavak i otpornost, odbacivši njihove trdnje da oni samo daju, a siromašne zemlje uzimaju.
– Kupujemo njihovu robu, njihove automobile i slično. Njima se taj novac vraća, rekao je, a istaknuo je i brojne Hrvate koji smo mi školovali iz poreza, a otšili su u Njemačku ili Irsku.
– Ne može se reći da mi uništavamo njihova gospodarstva zato što mi primamo novac od njih. Ako se sve stavi u jednu jednadžbu, vidjeli bi da svi imamo koristi, dodao je.
Govoreći o očekivanjima jačanja krajnje desnice, Vinković je među ostalim spomenuo talijansku premijerku Giorgiju Meloni, za čiju se stranku prije dolaska na vlast govorilo da je krajnja desnica, a da se pokazalo da je, kako je rekao, jedna od najkonstruktivnijih.
– Dakle, sve se može promijeniti, rekao je.
Međutim, dodao je, postoji jedna vrlo opasna grupacija – Identitet i demokracija, koja zagovara protjerivanje stranaca.
O ratu u Ukrajini
Vinković je u emisiji govorio i u ratu u Ukrajini. Rekao je da je 2008. godine na sastanku Rusija-NATO u Bukureštu ruski predsjednik Vladimir Putin navodno rekao tadašnjem američkom predsjedniku Georgeu Bushu – zar vi stvarno smatrate da je Ukrajina država, da su Ukrajinci narod?
Što se tiče signala iz Rusije da je Putin spreman zamrznuti sukob, Vinković je rekao da bi on vrlo lako mogao ići u tom smjeru.
– On je zacrtao nekakva područja koja treba osvojiti, koja je njegov parlament Duma već usvojio, to je već dio Rusije, i sad je on tu na nekim crtama i može stati, rekao je.
