Došli su do ovog zaključka analizirajući podatke Fitbita od 2602 liječnička pripravnika tijekom dvije godine.
Znanstvenici su otkrili da je 5 ujutro službeno najgore doba dana, na temelju raspoloženja, cirkadijalnog sata i drugih čimbenika, prema studiji objavljenoj u ‘PLOS Digital Health Journalu’. Istraživači sa Sveučilišta u Michiganu i Dartmouth Healtha otkrili su da u tih šezdeset minuta ljudi prijavljuju svoje najlošije raspoloženje bez obzira na to kada su ustali, piše New York Post.
S druge strane u 17 sati većina ljudi je najveselija, prema studiji. ‘Raspoloženje se prirodno mijenja s najnižom točkom ujutro i najvišom navečer neovisno o nedostatku sna’, objasnio je Benjamin Shapiro, glavni autor studije i psihijatar u Dartmouth Healthu. On i njegov tim došli su do ovog zaključka analizirajući podatke Fitbita od 2602 liječnička pripravnika tijekom dvije godine.
Iskoristili su rezultate njegovog nosivog uređaja za praćenje zdravlja kako bi izmjerili kontinuirani broj otkucaja srca, broj koraka, podatke o spavanju i dnevne rezultate raspoloženja. Mjerenje otkucaja srca i kretanja stažista omogućilo je znanstvenicima da procijene njihovo cirkadijalno vrijeme, kao i njihovo vrijeme budnosti.
‘Otkrili smo da raspoloženje slijedi ritam povezan s unutarnjim satom tijela, a utjecaj sata se povećava što je netko dulje budan’, rekao je autor Danny Forger, koji predaje matematiku na medicinskoj školi UM.
U kombinaciji s Fitbit analizom, istraživači bi također povremeno tražili od učenika da ocijene svoje raspoloženje na ljestvici od jedan do 10. Istraživači su otkrili da će se, uz gore spomenutu korelaciju vremena i raspoloženja, raspoloženje sudionika pogoršavati što su dulje bili budni, prenosi Večernji.
‘Deprivacija sna je zaseban proces koji dodatno smanjuje raspoloženje’, objasnio je Shapiro, ‘Dakle, netko tko je budan cijelu noć u 5 ujutro trebao bi biti još lošije raspoložen nego da se probudio tek u 5 ujutro. Međutim, tipičnog dana njihovo raspoloženje u 5 ujutro i dalje će biti slabije od onog navečer’.
Nema riječi o tome kako nedavni prijelaz na ljetno računanje vremena utječe na sate ovih psiholoških vrhunaca i padova. Naravno, ova studija nije bez upozorenja, naime tim je analizirao prilično mali uzorak u umjetnom laboratorijskom okruženju. Ovo možda neće točno odražavati složenost i nijanse varijacija raspoloženja i kako na njih utječu čimbenici kao što su društvena dinamika, rasporedi i temperamenti.
Na primjer, istraživači su primijetili da je nekoliko ekstremnih sudionika ostalo budno više od 18 sati tijekom dana. Unatoč tome, znanstvenici vjeruju da studija pokazuje kako se neinvazivni digitalni alat poput Fitbita može učinkovito koristiti u kliničkom okruženju. Forger, primjerice, smatra da ‘uvodi nosivu tehnologiju kao uzbudljiv novi način za istraživanje ovih čimbenika u problemima mentalnog zdravlja’.
Recept: Kolačići koji podsjećaju na poznatu tortu s višnjama!
