Zapadne vlade u ponedjeljak su osudile uvjerljivu pobjedu ruskog predsjednika Vladimira Putina na izborima za koje kažu da nisu bili ni slobodni ni pošteni, dok je Kina, glavni saveznik Moskve usred sve veće međunarodne izolacije, poslala čestitke.
Sa svim prebrojanim glasačkim listićima, izborna komisija dodijelila je Putinu uvjerljivu pobjedu od 87,28% glasova u ponedjeljak poslijepodne, što je rekordan rezultat za koji promatrači kažu da je bio moguć samo uz pomoć sile, represije i prijevare.
Odaziv birača službeno je bio 77,44 posto.
To je najbolji rezultat za čelnika Kremlja, koji je na vlasti gotovo 25 godina, u pet puta koliko se kandidirao.
Međunarodni promatrači nisu pratili izbore u golemoj zemlji koja se proteže kroz 11 vremenskih zona. Glasovanje koje je završilo u nedjelju popraćeno je brojnim prosvjedima tisuća njegovih protivnika.
Francuska vlada označila je glasovanje kao još jedno u zemlji održano pod teškim uvjetima.
“Uvjeti za slobodne, pluralističke i demokratske izbore ponovno nisu ispunjeni”, priopćilo je francusko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak.
Međunarodni standardi o jednakom pristupu tisku za sve kandidate nisu ispunjeni, navodi se u priopćenju.
Činjenica da kandidati koji su se jasno pozicionirali protiv tekuće ruske invazije na Ukrajinu nisu primljeni značajno je smanjila pluralistički karakter glasovanja, reklo je ministarstvo.
Francuska je također osudila glasovanje održano na ukrajinskim teritorijima koje je Rusija nezakonito pripojila.
“Ilegalna organizacija navodnih ‘izbora’ na ukrajinskim teritorijima koje je Rusija privremeno okupirala predstavlja novo kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih naroda.”
Francuska nikada neće priznati ove izbore i njihove rezultate, rečeno je.
Glasnogovornica vlade u Berlinu također je ponovila da njemačka vlada ne smatra da izbori nisu bili “ni slobodni ni pošteni”.
“Po našem mišljenju, to nisu bili demokratski izbori, jer nisu bili dopušteni pravi protukandidati”, rekla je Christiane Hoffmann novinarima u Berlinu.
EU je također osudio rusko održavanje “takozvanih ‘izbora'” na okupiranim područjima u Ukrajini, misleći na crnomorski poluotok Krim, koji je Moskva pripojila kršeći međunarodno pravo još 2014., kao i kopnene regije Donjecka , Luhansk, Zaporižja i Herson.
“Europska unija ponavlja da ne priznaje i nikada neće priznati niti održavanje ovih takozvanih ‘izbora’ na teritorijima Ukrajine niti njihove rezultate”, stoji u priopćenju koje je u ime Ukrajine izdao Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove EU.
U priopćenju se također navodi da je “šokantna smrt oporbenog političara Alekseja Navaljnog uoči izbora još jedan znak ubrzane i sustavne represije”.
U znak prosvjeda zapadni čelnici, uključujući njemačkog kancelara Olafa Scholza, nisu čestitali Putinu na pobjedi, za razliku od kineskog predsjednika Xi Jinpinga koji je u ponedjeljak brzo telefonirao s čelnikom Kremlja.
Xi je čestitao Putinu i rekao mu da vjeruje da će Rusija pod Putinovim vodstvom uspjeti postići još veći uspjeh u razvoju i izgradnji zemlje, javlja državna televizija.
Ranije je Lin Jian, novi glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova, rekao da su Kina i Rusija “strateški partneri u novoj eri”.
Dok zapadne zemlje pokušavaju izolirati Moskvu u svjetlu sveobuhvatne ruske invazije na Ukrajinu, Peking, izvana neutralan, ali podržava Rusiju, ostaje najvažniji saveznik Kremlja. Xi je Putina nazvao “starim prijateljem” na sastanku prošle jeseni.
Trgovina između Rusije, koja je pogođena zapadnim sankcijama, i drugog najvećeg svjetskog gospodarstva također cvjeta.
Putinov ponovni izbor smatrao se neminovnim zaključkom, bez pravih oporbenih kandidata na glasačkom listiću i očekivala se raširena manipulacija.
Izborni promatrači iz nezavisne ruske organizacije Golos žalili su se na neviđena kršenja na izborima.
Cijeli državni aparat prešao je na propagandu, prisilu i kontrolu glasača, stoji u priopćenju organizacije.
Osim toga, uvedena je ratna cenzura uz pomoć strahovanja i nasilja, navodi se dalje.
Osobito u nedjelju, posljednjeg dana trodnevnog glasovanja, snage sigurnosti kažnjavale su birače zbog “netočnog” ispunjavanja glasačkih listića.
Ljudi su također bili prisiljeni prekršiti tajnost glasanja. Ovako nešto nije bilo ni na jednim izborima prije, rekao je Gološ.
Prema Golosovim riječima, neovisni promatrači nisu bili pušteni na biračka mjesta te nije bilo pristupa snimkama nadzornih kamera.
Na prethodnim izborima, snimke objavljene na internetu pokazivale su rasprostranjeno punjenje glasačkih kutija unaprijed ispunjenim glasačkim listićima, javlja dpa.
