Inspektori hrane igraju ključnu ulogu u osiguravanju sigurnosti opskrbe hranom i stoga znaju koju hranu u trgovinama treba izbjegavati u širokom luku.
Inspektori za hranu provode smjernice koje je postavila Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) u raznim procesima povezanim s hranom, od nabave do distribucije, kako bi održali važne standarde koji štite javno zdravlje, piše Express, a prenosi Net.hr.
Oni su otkrili koju hranu ne kupuju po trgovinama. Nepasterizirano mlijeko, koje se obično naziva sirovim mlijekom, je na vrhu njihovog popisa. Za razliku od pasteriziranog mlijeka, koje se podvrgava procesu zagrijavanja kako bi se uklonili patogeni i produžio rok trajanja, sirovo mlijeko zadržava svoje prirodno stanje.
Međutim, nedostatak pasterizacije predstavlja rizik za potrošače, jer sirovo mlijeko može sadržavati štetne klice kao što su salmonela, E. coli, listerija, brucela i više, istaknuli su u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Stručnjaci za sigurnost hrane općenito savjetuju da se ne konzumira sirovo mlijeko zbog inherentnih rizika povezanih s njim.
Sirove klice mogu biti opasne
“Mnogo ljudi tvrdi da sirovo mlijeko ima sve te zdravstvene dobrobiti, ali jednostavno nije vrijedno rizika jer postoji mnogo patogenih organizama koji su još uvijek živi u tom mlijeku, pogotovo ako dolazi izravno iz pogona za preradu”, rekao je dr. Bryan Quoc Le, prehrambeni kemičar i industrijski konzultant.
Slično tome, sirove klice, kao što su klice rotkvice, lucerne i djeteline, predstavljaju izazove u smislu sigurnosti hrane. One, se inače, smatraju hranjivim dodatkom jelima, no, također, mogu sadržavati štetne bakterije poput E. coli i salmonele.
“Kako bi klice proklijale, sjeme se ne može adekvatno dezinficirati kako bi se ubila, primjerice, salmonela. No postoje uzgajivači klica koji rade sjajan posao i posvećuju veliku pozornost čišćenju i sanitaciji”, objasnila je profesorica Kali Kniel, mikrobiologinja sa Sveučilišta u Delawareu.
Kao mjera predostrožnosti, potrošačima se savjetuje da temeljito operu klice prije konzumacije kako bi se smanjila vjerojatnost bolesti izazvane hranom.
Prethodno narezani proizvodi, koji se obično nalaze u trgovinama, također izazivaju zabrinutost iz perspektive sigurnosti hrane.
Narezani proizvodi su rizični
“Ako namjeravate jesti prethodno narezane proizvode sirove, suočavate se s istom količinom rizika od mikroba kao što biste imali s klicama. To je zato što ne znamo što je osoba za pultom radila dok je rezala proizvode i koje postupke primjenjuje. Paliakirana hrana, prema zakonu, mora proći strogi postupak, hrana koja je narezana na licu mjesta ne mora nužno”, rekao je dr. Le.
Osim toga, prethodno narezane dinje su posebno osjetljive na rast bakterija zbog svoje vlažne i porozne prirode.
Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju potrošače da budu oprezni pri kupnji i konzumiranju već narezanih proizvoda te su istaknuli važnost pravilnog pranja i skladištenja kako bi se smanjio rizik od bolesti koje se prenose hranom.
Kada su u pitanju postaje s vrućom hranom, gdje se izlažu proizvodi spremni za jelo za kupnju, održavanje odgovarajuće temperature ključno je za sprječavanje rasta bakterija. Propisi o sigurnosti hrane nalažu da se topla hrana treba držati na temperaturi od 57 °C ili višoj, dok se hladna hrana treba držati ispod 5 °C.
Potrošačima se savjetuje da provjeravaju čistoću postaja s vrućom hranom i da osiguraju da su namirnice pohranjene i poslužene na sigurnim temperaturama kako bi se smanjio rizik od bolesti koje se prenose hranom.
