FOTO Povećava se brzina na riječkoj obilaznici: Kod Diračja će se voziti i 100 km/h, raste brzina i između Škurinja i Kozale

Foto: HAK

U narednih 10 dana na pojedinim dionicama od čvora Orehovica do čvora Učka na A7 te od čvora Čavle do čvora Orehovica na A6 povećava se brzina kretanja vozila za minimalno 10 km/h, priopćili su iz Hrvatskih autocesta.

Kako se pojašnjava riječka obilaznica je nakon zagrebačke obilaznice najprometnija dionica u Hrvatskoj. Uz riječku obilaznicu i dio autoceste A6, dionica od čvora Čavle do čvora Orehovica, također spada prometnicu koja ima značajnu ulogu za dnevne migracije stanovnika Rijeke. Obje dionice su prometno visoko opterećene.

Hrvatske autoceste kroz projektna rješenja tražile su način povećanja protočnosti na ovim dionicama te je provedena novelacija postojećih ograničenja brzine. Rezultat je povećanje brzine za minimalno 10 km/h na pojedinim dionicama od čvora Orehovica do čvora Učka na A7 te od čvora Čavle do čvora Orehovica na A6. Iako zbog kompleksnosti terena i objekata na trasi nije bilo moguće postići značajno veće brzine, ovo povećanje omogućit će se bolju harmonizaciju prometnog toka bez negativnog utjecaja na sigurnost prometa, navode iz HAC-a.

Kako iz karti proizlazi najveće brzine na riječkoj obilaznici bit će dozvoljene na potezu od čvora Matulji prema čvoru Rujevica, odnosno na dionici koja prolazi kroz čvor Diračje, gdje se dozvoljena brzina povećava na 100 km/h, piše Novi list.

Također i na dijelovima obilaznice između čvora Škurinje pa sve do budućeg čvora Kozala ograničenje se povećava sa sadašnjih 60 km/h na 70 km/h.

To su ujedno i dionice na koje bilo najviše pritužbi vozača, jer se smatralo da postojeća konfiguracija i stanje ceste omogućava sigurnu vožnju i uz veće brzine od dozvoljenih.

O tome je još davno pisao i Novi list, točnije bilo je to prije više od 13 godina kada su napravili zanimljiv eksperiment, koji je rezultirao i tekstom pod naslovom “Ekipa Novog lista isprobala ograničenja na obilaznici i za par minuta stvorila kolonu od 300 metara; Što bi bilo da je špica?”

Kako navode iz HAC-a uz prometnu opterećenost i položaj trase na koji utječe visoka urbaniziranost, složenost i prostorna ograničenja terena te samim time i kompleksne prometno-tehničke elemente, koji se posebice odnose na brojnost i blizinu tunela te nepostojanje zaustavne trake, uvjetovala su niska ograničenja brzine na pojedinima dijelovima dionice, piše Novi list.

Share This Article