Zajednička poljoprivredna politika, koja je stupila na snagu za razdoblje od 2023. do 2027., poljoprivrednim proizvođačima donosi sve veće zahtjeve. Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu, kazala je u HTV-ovoj emisiji Otvoreno da se radi uglavnom o administrativnim zahtjevima. To ih je dovelo u poziciju da oni veliki dio svog vremena troše na razne administrativne postupke koji su potrebni da bi ostvarili prava na potpore.
– Okolišni zahtjevi koji su znatno pojačani, doveli su do toga da isplata potpora utječe na to da li oni mogu dobiti potporu ili ne, ako se pridržavaju određenih mjera koje se zovu uvjetovanost, ali to su uglavnom sve postupci, metode, načini obrade zemlje, tla, čuvanja vode, dobrobiti životinja – da bi se na taj način zaštitio okoliš. Poljoprivredni proizvođači tu moraju uložiti znatno više truda i vremena, sredstava. S druge strane moraju sve to dokumentirati, administrativno bilježiti da bi mogli potporu ostvariti, kazala je Zvjezdana Blažić.
Naglasila je da europske poljoprivrednike jako smetaju sporazumi s trećim zemljama iz kojih dolaze jeftiniji proizvodi, a možda i proizvedeni po znatno slabijim zahtjevima. Istočna Europa, kaže, pogođena je uvozom iz Ukrajine, ali proizvodi dolaze i iz drugih zemalja, s drugih kontinenata.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, naglasio je da će na međuresornom sastanku u petak, pored administrativnih zahtjeva biti i zahtjev za kontrolom trgovinskih sporazuma, odnosno svega što dolazi iz trećih zemalja, piše HRT.
Očekuje da će se zahtjeve koje će se u petak na sastanku “staviti na stol” nastojati početi rješavati, iako je svjestan da se ne može to učiniti baš odmah.
Ressler: Pretežak je teret stavljen pred poljoprivrednike
Karlo Ressler (HDZ), zastupnik u Europskom parlamentu, kazao je kako je dojam u EP-u da su masovni prosvjedi poljoprivrednika izraz nezadovoljstva sa svime onim što se događa u proteklih godinu-dvije dana. Dodao je da su se prije godinu-dvije pokušali izboriti za svojevrsni moratorij za bilo kakve nove administrativne namete u smislu zelene tranzicije. Jasno mu je da je zelena tranzicija potrebna i da se mora dogoditi u poljoprivrednom sektoru.
Kazao je i da postoje snažni politički akteri u EP-u, ali i prije kroz utjecaj bivšeg izvršnog potpredsjednika EK-a Fransa Timmermansa dok je bio na čelu jednog važnog resora za zelenu tranziciju, a koji pokušavaju vidjeti europsku poljoprivredu isključivo u kontekstu zaštite okoliša.
– To je nešto što je nedopustivo, nešto što je pogrešno i inače, a pogotovo danas, u vrijeme kada je hrana postala sve vrjedniji resurs, pogotovo zdrava domaća hrana, hrana proizvedena u Europi. Podsjetit ću da je EU svjetski lider u proizvodnji hrane i da je upravo to područje u kojem, gledano globalno, jesmo lideri, predvodnici, ali isto tako da s ovakvim nerazumnim, jednim dijelom zaista i suludim administrativnim zahtjevima koji se stavljaju pred europske poljoprivrednike, taj teret postaje pretežak, kazao je Ressler.
“Nerazumno je nametati nova ograničenja”
– Jedan od simboličnih primjera toga bila je i kontroverzna uredba o tzv. očuvanju obnovi prirode, o kojoj smo glasovali jučer u EP-u. Klub Europske pučke stranke protivio se i otvorio je i temu takve uredbe prije oko godinu dana. Smatramo da nije razumno u ovim okolnostima, kada su cijene hrane i ovako povećane, zahtijevati od europskih poljoprivrednika, nametati im nova ograničenja, ali isto tako postaviti zakonodavni tvrdi cilj od 20% obnovljenih staništa, istaknuo je Karlo Ressler.
To u konačnici znači, kazao je, i smanjenje poljoprivrednih površina. To može samo dovesti do smanjenja daljnje poljoprivredne proizvodnje, do povećanja cijena hrane.
Flego: Glavni problemi nelojalna konkurencija i različite norme
Valter Flego (IDS), zastupnik u Europskom parlamentu, napomenuo je da poljoprivrednici naglašavaju kako su glavni problemi nelojalna konkurencija i različite norme. U zadnjih 15 godina, kazao je, u Hrvatskoj su najveća greenfield investicija – trgovački lanci.
– Oznake geografskog porijekla jesu dobre, ali nedovoljne da zaštite naše kvalitetne poljoprivredne proizvođače, izjavio je. Tvrdi da je potrebna oznaka “premium” za kvalitetne proizvode kako bi se naši proizvodi razlikovali od onih patvorenih.
Podržavajući potrebnu zaštitu okoliša Flego navodi da treba, ako se već nameću određena ograničenja – poljoprivrednim proizvođačima kompenzirati trošak.
Blažić: Ne mogu poljoprivrednici biti jedini koji će snositi teret
Blažić je naglasila da poljoprivredni proizvođači nisu protiv zaštite, ali da ne mogu biti jedini koji će snositi teret. Poljoprivredni proizvođači u Hrvatskoj nisu tako veliki zagađivači.
– Nema kod nas poljoprivreda tako negativni utjecaj i mi smo u tome bolji od prosjeka Europske unije, istaknula je. Napominje da je poljoprivrednim proizvođačima izuzetno teško ispunjavati satima dnevno razne obrasce. Iznijela je i primjer da jedan proizvođač mlijeka u Hrvatskoj osam sati dnevno troši na ispunjavanje raznih zahtjeva koje pred njih postavlja administracija.
– Druga stvar je sam iznos potpora. Mi moramo biti svjesni da nešto manje je izdvojeno za poljoprivredu u ovom novom programskom razdoblju nego što je bilo u dosadašnjem, kazala je Blažić.
Jakopović je podsjetio da je prije 2014. godine osnovno plaćanje u poljoprivredi bilo 330 EUR po hektaru. Tada je, kaže, prosječna plaća u Hrvatskoj bila 650 eura, pa su plaćanja u poljoprivredi bila oko 50% plaće.
– Danas je osnovno plaćanje u poljoprivredi oko 119 eura, “omotnica” se malo drugačije rasporedila, ali je danas prosječna plaća u RH 1100 eura, kazao je i naglasio da to poljoprivrednike posebno boli.
– Financijski vide da nema efekta za sve one dodatne napore koje trebaju napraviti, kazao je i ponovio da su poljoprivrednici zatrpani administracijom, u okviru koje moraju i fotografirati ono što rade. Problematizirao je i dobnu strukturu samih poljoprivrednika kojima je sve to i dodatno teže obaviti te se zalaže za pojednostavljivanjem cijelog postupka.
Ressler smatra kako je nesumnjivo da se poljoprivreda mora nastaviti modernizirati, ali da je to nužno napraviti u suradnji s poljoprivrednicima kao s dionicima svih važnih promjena.
Potrebno je, tvrdi, kroz europske politike, sredstva, inzistirati na povećanju europske, pa tako i hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Nerazborite zahtjeve nemoguće je slijediti. Oni posljedično dovode do povećanja cijene, smanjenja poljoprivredne proizvodnje, kazao je i dodao da se s druge strane pak otvara zbog toga prostor za uvoz lošije, manje kvalitetne hrane iz drugih dijelova svijeta.
Prema mišljenju Valtera Flege Europa je prenormirana i to je često koči.
– Trebamo osloboditi privatno poduzetništvo, smanjiti broj svih tih normi koje koče i naše poljoprivrednike, rekao je.
Naglašava kako je Hrvatska premala da bi konkurirala količinama, već bi trebala konkurirati kvalitetom. Svjestan je kako nije jednostavno biti najbolji u nečemu, ali da je to najveća vrijednost koju trebaju shvatiti i jedinice lokalne samouprave i država.
Poljoprivredne proizvođače sigurno najviše zanima da ostvare svoje pravo na potpore i da budu barem na razini kakve su bile i do sada, tvrdi Blažić.
– Novo programsko razdoblje donijelo je nova pravila pa neće biti svi u istoj poziciji. Ono što znamo je da kod izravnih plaćanja, oni koji imaju više od 50 hektara, imat će nešto manje iznose. To je, kaže, za proizvodnju loše.
Hrvatska ne proizvodi dovoljno niti ne koristi postojeće poljoprivredne površine. U padu je i broj poljoprivrednih površina na kojima se proizvodi. Ljudi odustaju od proizvodnje jer im se ne isplati, objasnila je Blažić.
Jakopović napominje kako je administrativna opterećenja potrebno što prije riješiti. Očekuje pomake u petak na razgovorima s Vladom i nada se da u Hrvatskoj neće biti velikih prosvjeda poljoprivrednika poput onih posljednjih tjedana u Europi, piše HRT.
