Početkom veljače pacijente sa samog juga Hrvatske, a vjerojatno i iz drugih krajeva, uznemirila je vijest da su od 1. veljače vozila sanitetskog prijevoza dužna plaćati cestarinu i da bi sami trebali snositi trošak ako žele, primjerice, da iz Dubrovnika do bolnica u Splitu ili Zagrebu stignu autocestom.
Dosadašnje je pravilo bilo da vozila sanitetskog prijevoza, kada prevoze pacijente iz jednog u drugi grad s uključenim rotacijskim svjetlom samo prođu pored naplatnih kućica na autocesti podrazumijevaći da je riječ o hitnim slučajevima.
Na stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) piše da “pravo na sanitetski prijevoz radi korištenja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruje osigurana osoba koja je nepokretna, teško pokretna i kojoj zbog prirode bolesti nije preporučeno samostalno kretanje”. Takav pacijent “ima pravo na sanitetski prijevoz do najbližeg ugovornog subjekta HZZO-a” na temelju naloga za sanitetski prijevoz koji mu, skupa s uputnicom, izdaje njegov doktor primarne zdravstvene zaštite.
Platiti cestarinu ili se truckati starim cestama?
Zbog toga je sanitetski prijevoz do sada bio u sastavima domova zdravlja. U Domu zdravlja Dubrovnik reagirali su jer otamo sanitetska vozila moraju prevaliti najduži put ako, recimo, voze pacijenta u neku od zdravstevnih ustanova u Zagrebu. Za tu skupinu vozila, od čvora Čarapine kod Metkovića, najbližeg Dubrovniku, vožnja autocestom do Zagreba košta 47,70 eura u jednome smjeru, što je skoro 100 eura u oba smjera. Drugim riječima, da bi pacijent iz Dubrovnika u boljem (kraćem) slučaju došao do KBC-a Split ili u gorem (duljem) do neke bolnice u Zagrebu, trebao bi sam snositi trošak cestarine ili se “truckati” u sanitetskom vozilu državnim cestama na kojima se vožnja ne naplaćuje, ali traje satima duže i riskantnija je za same pacijente kao i za samu sigurnost vožnje, piše N1.
Uznemirenost u Dubrovniku i okolici razumljiva je jer vozila sanitetskog prijevoza tamošnjeg Doma zdravlja godišnje pređu više od milijun kilometara vozeći pacijente u zdravstvene ustanove u drugim dijelovima Hrvatske. Slično je i u drugim krajevima, primjerice u Istri ili Slavoniji, ali otamo sanitetska vozila moraju prevaliti manju razdaljinu nego sa samog juga Hrvatske da bi došli do neke bolnice u Zagrebu. Do ravnatelja Doma zdravlja Dubrovnik Branka Bazdana nismo uspjeli doći, ali iz onoga što je govorio lokalnim medijima, mjesečne troškove prijevoza hitnih pacijenata u zdravstvene ustanove višeg ranga (klinike) pokrivat će dubrovačka Opća bolnica, a za ostale Dom zdravlja.
HAC: Nisu ni bili oslobođeni plaćanja cestarine
U Hrvatskim autocestama (HAC) ekipa N1 se raspitala o čemu se točno radi.
“Sanitetski prijevoz nije ni bio oslobođen plaćanja cestarine, ali su sanitetska vozila propuštana bez naplate kada su na izlaznim naplatnim postajama imali uključene zvučne i svjetlosne signale kao vozilo s pravom prednosti prolaska”, pojasnila je glasnogovornica HAC-a Kata Kuprešak.
“Sada je temeljem članka 89.a Zakona o cestama stupio na snagu provedbeni propis Pravilnik o vizualnom identitetu, posebnim oznakama vozila i evidentiranju prolazaka autocestama i objektima s naplatom cestarine. Vozila koja su obuhvaćena člankom Zakona ostvaruju besplatan prolazak isključivo korištenjem ENC uređaja za vozila registrirana u Republici Hrvatskoj”, dodala je.
Ni suci i državni odvjetnici više ne mogu besplatno
Zavirili su u spomenuti Pravilnik, koji je donijelo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture početkom prosinca prošle godine, potpisao ga ministar Oleg Butković, a na snagu je stupio 1. veljače ove godine.
Tamo stoji da se tim pravilnikom “određuje vizualni identitet i posebne oznake” vozila MUP-a, Ministarstva obrane i Oružanih snaga, vatrogasnih vozila, vozila hitne pomoći, vozila gorske službe spašavanja i vozila carine te da se na njih “ne odnosi odluka Vlade RH o uvođenju naplate cestarine”. Vozila tih hitnih službi od 1. veljače i dalje mogu voziti autocestama bez plaćanja cestarine, ali koristeći ENC uređaj kako bi njihov prolazak bio evidentiran. Tim je hitnim službama omogućeno jednomjesečno razdoblje prilagodbe (do 1. ožujka) kako bi nabavili potrebne ENC uređaje.
Sanitetska vozila nisu u toj skupini, iako prevoze i hitne pacijente i nesumnjivo su hitna služba. Uz ta vozila, pravo na vožnju autocestama bez plaćanja cestarine više nemaju i vozila sudaca i državnih odvjetnika kao i pravosudne policije.
Sanitetski prijevoz prelazi u sustav Hitne pomoći
No, što će biti sa sanitetskim vozilima? Neshvatljivo zvuči da pacijenti sami plaćaju cestarinu ili da umjesto njih to čine domovi zdravlja. Rješenje već postoji. Doneseno je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim sanitetski prijevoz treba postati dijelom županijskih Zavoda za hitnu medicinsku pomoć. Točnije, trebao je postati do konca prošle godine, ali nisu sve županije to još učinile.
“Zavodi za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba preuzet će poslove, pismohranu i drugu dokumentaciju i radnike koji obavljaju djelatnost sanitetskog prijevoza u domovima zdravlja na području jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona”, stoji u članku 93. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
“Dok se to ne dogodi, vozimo po starom”
Time će sanitetska vozila, praktički kao vozila hitne medicinske pomoći, biti oslobođena plaćanja cestarine.
Potvrdio je to i ravnatelj Doma zdravlja Vukovar Zvonimir Gvozdanović, kazavši da je sanitetski prijevoz izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti prošle godine prebačen u sustav Hitne medicinske službe.
“Sva sanitetska vozila iz domova zdravlja prešla su ili će preći u nekom roku u sustav Hitne medicinske pomoći. Sanitetski prijevoz našeg Doma zdravlja od 1. ožujka preći će u taj sustav. Dok se to ne dogodi, mi i dalje vozimo po starom. Kada dođe do spajanja i ta će vozila dobiti ENC uređaje”, kazao je ravnatelj Doma zdravlja Vukovar, piše N1.
