Uoči ulaska u treću godinu krvavog rata, invazije Rusije na Ukrajinu, Kijev i Ukrajinci nikad gore nisu stajali. Poraženi su u gradu Avdiivki, nemaju dovoljno streljiva, topničkih granata… NATO je podijeljen. Treba li se Europa bojati Putina da vojno ne krene na Moldaviju, Gruziju, a možda i na Baltičke zemlje?
– Ako bi se u politici ljudi ponašali racionalno, ako bi se racionalno ponašanje očekivalo i od predsjednika Putina, onda se Europa ne bi trebala bojati. Ali, ratovi često izbijaju iz iracionalnih razloga. Objektivno govoreći, Rusija nema baš ekonomski potencijal da krene u ratnu operaciju još na nekom drugom području. Stvar je neizvjesna. Može se očekivati i da do toga dođe, ali najvjerojatnije je da Putin ipak neće krenuti, jer Putin isto tako nije napravio neki veliki pomak u Ukrajini, govori profesor Branko Caratan, vanjskopolitički komentator i dodaje da je počeo “rat iscrpljivanja”.
Tu Rusija, govori Caratan, ima prednost zbog svoje veličine i zbog svoje vlastite ratne proizvodnje.
Vjerovalo se da će nametanje ekonomskih sankcija, uz vojnu pomoć Kijevu, biti dovoljno da slomi Putina, piše HRT.
– Sankcije nikada ne mogu radikalno riješiti neki politički problem. Sankcije, istina, predstavljaju problem za zemlju pod sankcijama, ali one na neki način djeluju i u korist vlasti sankcionirane države. Ta vlast se uvijek može pravdati svojim građanima da brani zemlju od vanjskog neprijatelja, ekonomskog, političkog ili vojnog, ističe.
Kaže kako je rat u Ukrajini Europu doveo Europu u ekonomski lošiju situaciju.
‘Rat ekonomski iscrpljuje Rusiju’
– Jeftini ruski energenti su nestali, a to je bio jedan od pogona uspješnosti, posebno njemačke ekonomije. Nadalje, Europa, zahvaljujući pokrivanju SAD-a preko NATO-a, nije imala dovoljno financiranje svojih vojnih potreba, ali je i novac koji je trebalo potrošiti na vojsku, potrošila na ekonomiju. A sada treba taj novac prebaciti s razvojnih ekonomskih programa na proizvodnju oružja i na dizanje na razinu NATO-ovog standarda, govori.
– Rat ekonomski iscrpljuje Rusiju, kaže Caratan.
– Osim toga, i Putin će imati problem s mobilizacijom. Ako ide na široku mobilizaciju, onda svoju unutarnju političku situaciju čini krajnje nestabilnom. Dakle, mogli bismo reći da su u ratu obje strane dovedene u prilično osjetljivu politički i vojno tešku situaciju, smatra.
Analiza političke situacije u Hrvatskoj
Komentirao je i veliki subotnji prosvjed u Zagrebu.
– Odziv građana na subotnji prosvjed nije glavno pitanje. Glavna tema je zapravo da je slučaj Turudić izvukao neke teme u prvi plan i te teme su sada u medijima. Ovisi o tome koliko su građani jasno percipirali tu situaciju oko korupcije u Hrvatskoj, ovaj protestni izbor je išao u korist oporbe. Sada je veliko pitanje hoće li oporba uspjeti to iskoristiti. Skup je pokazao još jednu važnu činjenicu, da oporba, ako je više ujedinjena, ima veće šanse. Ako je razbijena – ima manje šanse, pojašnjava.
Utjecaj politike na društvo
– Ako želiš utjecati na promjene u društvu, u politici moraš prvo doći na vlast. Dakle, dolazak na vlast je prethodno političko pitanje. Predizborna koalicija donosi nekoliko mandata više, veću šansu za vlast. Situacija oko problema korupcije na neki način povezuje čitav lijevi front. Ne samo ljevicu s nešto radikalnijom ljevicom, nego čak i politički centar, smatra Caratan.
Kaže kako je u Hrvatskoj najbitnija percepcija građana kako žive.
– Ekonomske činjenice koje Vlada ili oporba nabacuju nisu presudne. Presudno je ono kada netko ode u shopping i vidi cijene te zaključi da je porast cijena veći i da je inflacija pojela ono što Vlada “poklanja” u obliku nešto jeftinijeg goriva ili kontrole nekih artikala, ističe Caratan, piše HRT.
Koliko točno Ruse košta rat u Ukrajini: Pentagon je objavio vrlo precizne brojke
