Gradnja te cestice vrijedna je oko 330 tisuća eura, a počela je 17. siječnja s predviđenim završetkom oko 5. ožujka
Potpuni prometni kolaps zbog radova na Jadranskom mostu u Zagrebu već dulje smeta vozače koji na prilaznim cestama zapinju u kilometarskim kolonama. Da stvar bude gora, ukinut je i tramvajski promet preko mosta, a autobusi koji su uvedeni umjesto njih skupa s osobnim automobilima vuku se u nepreglednim kolonama jer busevi nisu preusmjereni već i dalje prelaze istom trasom.
Fotografije gužvi preplavile su društvene mreže, a posebno je kaotično u prometnoj špici na Selskoj i Horvaćanskoj gdje kolone, zbog vozača koji se uključuju na most počinju prije Hrgovića, piše Jutarnji.
Ima li rješenja za nezapamćene kolone? U Gradu se nadaju da bi stvar mogao popraviti tzv prometni provizorij, odnosno privremeno rješenje u obliku prometnice preko koje će se preusmjeravati promet tijekom nove faze radova.
Investicija i radovi na Jadranskom mostu vrijedni su 16 milijuna eura i prema trenutnim procjenama gradske uprave trebali bi biti gotovi do kraja ove godine, ali ponovna uspostava tramvajskog prometa planirana je tek za 2025. godinu.
Prema izjavama iz Grada svejedno se očekuju gužve i najbolje bi, ako je moguće, bilo izbjegavati čitavo područje.
Međutim, što je točno prometni provizorij i kad će se aktivirati? Reporteri Jutarnjeg danas su obišli sporni most, a privremena cesta između dvaju glavnih smjerova još nije puštena u promet.
Gradnja te cestice vrijedna je oko 330 tisuća eura, a počela je 17. siječnja s predviđenim završetkom oko 5. ožujka. Tako su nam objasnili na dežurnom telefonu Zagrebačkog Holdinga iako je prvi rok bio kraj veljače, ako radnike posluži vrijeme. Radovi su prvo počeli na južnoj strani i zatim se prebacili na sjevernu, kod Selske ceste.
Cjelokupni radovi na obnovi mosta uključivat će sanaciju kolnika, armirano-betonskih ploča, opreme mosta, zamjene ležajeva zbog kojih će se most morati odizati, popravak stupova u koritu Save i obnovu tramvajske pruge. Dio je to projekta koji je započeo još u rujnu 2022. godine, nakon čega je pokrenuta sanacija grednog dijela i zamjena prijelaznih naprava.
Spomenutim prometnim provizorijem omogućava se kretanje vozila na strani mosta koja nije u radu. Brojni stručnjaci već su za medije govorili o realizaciji privremene regulacije prometa, koju su ocijenili kao lošu, zbog čega se posljedično stvaraju gužve.
Referirali su se na “bolja” rješenja poput ostavljanja četiri prometne trake u funkciji umjesto tri, kao što se primijenilo tijekom sanacije mosta kod Save kod Ivanje Reke. Također, kritizirali su regulaciju prometa autobusa koji umjesto tramvaja voze preko remetinečkog rotora i regulaciju kod Savske i Horvaćanske ceste.
Jadranski most inače je ključna prometna poveznica iz južnog prema središnjem i sjevernom dijelu Zagreba, a bilo kakvi i najmanji radovi na njemu neminovno dovode do čepova.
– Dva su problema sadašnjeg stanja. Prvi je što ne postoje učinkoviti alternativni pravci koji povezuju južni i središnji dio Zagreba, prvenstveno jer nije izgrađen Jarunski most, pa se ne može rasteretiti promet preko Jadranskog mosta te spriječiti, odnosno smanjiti prometno zagušenje. Drugi i glavni je što to nije napravljeno početnom godine, kad su mnogi naši građani bili izvan Zagreba, zbog odlaska na skijanje, ili se pričekalo središnji dio ljeta (od 10. srpnja do 20. kolovoza), kad je promet manjeg intenziteta. Sada, kada nem izlaza niti dobrog rješenja, važno je da se poslovi sanacije kolnika na Jadranskom mostu naprave čim prije, da se radi u tri smjene, tijekom vikenda i praznika te da građani dotada izbjegavaju vožnju tim pravcem, pogotovo tijekom radnog vremena. To je i pouka da se bolje planiraju i organiziraju sanacijski radovi na bitnim prometnim pravcima u Zagrebu te da se to radi isključivo u vremenima manje prometne opterećenosti (zimi, ili ljeti), kaže prometni stručnjak Željko Marušić, prenosi Jutarnji.
