Dijetetičari ističu kako večera prije 19 sati nikome ne treba biti pravilo i obaveza jer vrijeme jela ovisi o brojnim čimbenicima koji su manje više izvan naše kontrole
Iako se rana večera obično povezuje sa starijim ljudima ili s malom djecom, čini se kako danas sve više ljudi pazi kad će pojesti zadnji obrok u danu i pokušavaju ne jesti nakon 19 sati. Jedan je veliki pokretač tog trenda, kako piše portal Real Simple, bila Covid kriza i promjena radnog vremena restorana kojih je većina tijekom pandemije skratila svoje radno vrijeme, a njihovi su se gosti navikli navečer jesti ranije.
Osim toga, u zadnje je vrijeme objavljeno i nekoliko istraživanja koja sugeriraju da bi ranija večera mogla biti zdravija od večeravanja netom prije spavanja, ukazujući pritom uglavnom na činjenicu kako je tijelu teže ‘odraditi’ probavni proces kada se on preklapa sa spavanjem jer je tada prerada šećera i masti lošija; što posebno štetno može biti za dijabetičare, pretile osobe i kronične zdravstvene bolesnike.
Ipak, dijetetičari ističu kako večera prije 19 sati nikome ne treba biti pravilo i obaveza jer vrijeme jela ovisi o brojnim čimbenicima koji su manje više izvan naše kontrole; poput radnog vremena, raznih obaveza, vremena tjelovježbe, dječjih aktivnosti, dostupnosti hrane, umoru i još mnogo toga.
Liječnici zato naglašavaju da je dobro večerati ranije – kada i ako je to izvedivo – što posebno korisno može biti za oboljele od dijabetesa tipa 2. To potvrđuje i studija iz 2018. objavljena u časopisu Endocrine Journal koja je pokazala da su dijabetičari tipa 2 koji su jeli kasno navečer imali lošiju kontrolu glikemije, što je potencijalno vodilo do zdravstvenih komplikacija vezanih uz tu bolest.
Druga je studija iz 2022. objavljena u Cell Metabolism ukazala pak na vezu između kasnijeg večerašnja i pretilosti, a njen jer zaključak da kasno večeravanje mijenja način na koji tijelo skladišti i razgrađuje mast, naginjući prema njenom većem skladištenju.
Isto tako, piše ta studija, kasnovečernje jedenje može sniziti i razinu serumskog leptina, hormona koji pomaže regulirati našu tjelesnu masnoću i smanjiti količinu kalorija sagorjelih tijekom dana. “Ova je studija potvrdila da nekoliko čimbenika i mehanizama kasnovečernju prehranu čine potencijalno rizičnom za zdravlje”, piše njena autorica dr. Wendy Bazilian. Druga je studija iz 2020. objavljena u časopisu The Journal of Clinical Endocrinology and Metabolism otkrila pak da su kasne večere kod 20 zdravih odraslih ispitanika uzrokovale noćnu intoleranciju na glukozu i smanjile sposobnost njihovih tijela da koriste masti kao energiju.
“Svejedno, ne postoji univerzalno idealno vrijeme za večeru i mnogo je varijabli koje treba uzeti u obzir kod vremena obroka”, rekla je dr. Maya Feller, dijetetičarka iz Brooklyna koja kaže kako je iz svega spomenutog očito da organizam ima koristi od jela prije 19 sati; no i da, uz nastojanje da to ne bude prekasno navečer, svatko treba sam pronaći vrijeme koje mu najbolje odgovara, prenosi Vecernji.
