Ako puno ljudi oko nas reagira na neki događaj s tugom, strahom ili nekom drugom negativnom emocijom, mi sami to primjećujemo
Suosjećanje s ljudima koji prolaze teške situacije je prirodna ljudska reakcija, ali to može dovesti do problema poput sekundarnog stresa, piše Yahoo News! “U osnovi smo društvena bića. Primjećujemo znakove drugih ljudi”, rekao je Tim Bono, znanstvenik koji se bavi psihologijom i znanosti o mozgu, piše Yahoo!
“Ako puno ljudi oko nas reagira na neki događaj s tugom, strahom ili nekom drugom negativnom emocijom, mi sami to primjećujemo i implicitno smo skloni usvojiti takva ponašanja jer ako drugi ljudi reagiraju na ovaj način, to mora biti ispravan način za odgovor”, rekao je Bono.
Kad je riječ o stresu drugih ljudi, to može poprimiti ekstreman oblik koji mnogi nazivaju sekundarnim stresom. Prema Bonu, sekundarni stres nije službeni klinički izraz. “Mislim da to, po meni, spada u domenu mentalnog zdravlja i načina na koji reagiramo kada vidimo drugu osobu koja je u nevolji”, rekao je Bono. S ovim tipom stresa često se suočavaju majke kada su u pitanju njihova djeca, ali to mogu biti i druge osobe. Konkretno, sekundarni stres je “posljedica iscrpljenosti od preuzimanja patnje drugih na sebe ili pomaganja drugima da se nose s njima”, rekao je Bono.
Psihoterapeutkinja Alicia Brown iz Južne Floride slaže se i dodaje da se sekundarni stres može pojaviti kada postanete preopterećeni zbog pokušaja podržavanja nekog drugog. Do sekundarnog stresa također može doći kada stres poraste do razine na kojoj ga ne možete artikulirati, kaže Elizabeth Shirtcliff, profesorica sa Sveučilišta Oregon. “To se stvara kao neka vrsta pritiska o kojem ne možete pričati, izražavati to – to je dio koji se uvlači pod kožu”, kaže Shirtcliff.
To se može dogoditi kada ste toliko zabrinuti za drugu osobu da ne možete o tome razgovarati. “To je oblik stresa o kojem je stvarno teško govoriti – to je stres koji ima fiziološki učinak”, rekla je Shirtcliff. Bono dodaje da se sekundarni stres može definirati i kao “ekstremni oblik empatije” ili kada upijanje napetosti koja dolazi od druge osobe. U nastavku su izdvojeni znakovi na koje trebate paziti, kao i savjeti što učiniti ako doživljavate ovaj oblik stresa.
Pretjerano ste pažljivi prema drugima: “Primjer bi bio ako vaša voljena osoba koja ima Parkinsonovu bolest prebrzo ustane, a vi odmah žurite provjeriti je li dobro, čak i kad je dobro”, navodi Shirtcliff. To, naime, pokazuje budnost, čak i kada toliko visoka razina budnosti nije potrebna.
Imate poteškoća u komunikaciji: To bi moglo izgledati kao nesposobnost da objasnite zašto stresna situacija utječe na vas toliko snažno ili zašto ste toliko zabrinuti za svoju voljenu osobu. Sve u svemu, može se činiti da je to ogroman problem bez rješenja.
Povlačite se u sebe: “Toliko ste svladani tjeskobom ili tugom da ne možete obavljati svoje dnevne zadatke”, rekao je Bono.
Možete osjetiti fizičke simptome: Znakovi depresije, umora i iscrpljenosti također su signali za sekundarni stres, kazala je Shirtcliff. Zapitajte se uočavate li kod sebe pretjeranu iscrpljenost, utrnulost, glavobolju, osjećaj emocionalne težine ili ubrzanog rada misli i stalnog promišljanja o nekoj osobi, ali ne u pozitivnom smislu, prenosi Vecernji.
Postavite granice: Kako biste zaštitili svoje zdravlje, morate postaviti granice. Stručnjaci poručuju da je u redu ne moći pomoći nekome ako ne možete pomoći sebi te da to nije sebično ponašanje. “U redu je odmoriti se od ljudi i priznati da nemate emocionalni kapacitet nositi se s njihovom situacijom na zdrav način”, zaključuje psihoterapeutkinja Brown. Bilo stručnjaku ili najboljem prijatelju, ako se borite sa sekundarnim stresom, trebali biste se nekome otvoriti. Zadržavanje visoke razine stresa u sebi može utjecati na vaš imunološki sustav i uzrokovati skok hormona stresa – što može uzrokovati komplikacije poput srčanog udara, visokog krvnog tlaka, glavobolje i dr.
