Ministar financija Marko Primorac predstavio je novi krug izdanja trezorskih zapisa. Novi upisi počinju od 19. veljače. Država ovaj put lansira jedno tromjesečno (91 dan) i jedno godišnje izdanje trezorskih zapisa. Minimalni iznos uloga bit će tisuću eura.
Država ponovo izdaje trezorske zapise. Ministar financija Marko Primorac predstavio je novi krug Vladine ponude. “Trezorske zapise odnosno upise započinjemo od ponedjeljka. Predstavit ćemo i portal, odnosno platformu koja će građanima omogućiti digitalnu kupovinu državnih vrijednosnica”, rekao je ministar na početku konferencije za novinare.
“Privukli smo ulagače, povećali pismenost građana i ovim izadnjima smo ostvarili značajne uspjehe”, rekao je ministar o prvom krugu izdanja trezorskih zapisa.
Država će ova put lansirati jedno tromjesečno (91 dan) i jedno godišnje izdanje trezorskih zapisa. Minimalni iznos uloga bit će tisuću eura. Datum izdanja bit će 29. veljače, a godišnji prinos za tromjesečno izdanje 3,75 posto, a za jednogodišnje 3,65 posto.
Minimalni iznos uloga bit će tisuću eura. Ciljani nominalni iznos tromjesečnog izdanja je 250 milijuna eura, dok je za jednogodišnje 300 milijuna eura.
Platorma za on-line kupovinu
Ministarstvo financija pripremilo je platformu koja će građanima omogućiti digitalnu kupovinu državnih vrijednosnica. Službeni naziv sustava Ministarstva financija za vrijednosne papire jest E-riznica, a rad platforme počinje 19. veljače 2024.
“Za upis ponude preko platforme potrebno je imati vjerodajnicu značajne ili visoke razine te otvoren račun u banci u Republici Hrvatskoj te, kao i za upis u Fini, ulagatelji moraju imati račun u banci i identifikacijski dokument s OIB-om. Drugim riječima, prijavu u E-riznicu ulagatelji će moći napraviti putem sustava e-građana koristeći vjerodajnice značajne i visoke sigurnosti”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Nakon ponude ulagatelji će dobiti instrukcije za uplatu, neovisno o tome radi li se upis ponude online ili na šalteru, a samo plaćanje realizirat će gotovinskom uplatom putem Fine, banke, poštanskih ureda ili pak bezgotovinski, neovisno o kanalu upisa ponude. Minimalni iznos ulaganja je jedan trezorski zapis. “Platforma je jednostavna i pristupačna”, rekao je Primorac o platformi. “Trebat će unijeti samo nekoliko ključnih zapisa”.
8. ožujka građanima sjeda prva kamata od prvih izdanja trezorskih zapisa u studenom. “Cilj je bio ponuditi građanima veću štednju nego što oni imaju u bankama”, rekao je Primorac.
O narodnim oobveznicama, Primorac kaže da će one vjerojatno biti izdane u ožujku. “I dalje ćemo izdavati vrijednosne papire.
Osim trezorskih zapisa, u ožujku ćemo izdati narodne obveznice”, kazao je. Platforma će biti vidljiva u nedjelju u ponoć, odnosno kada se otključa, paralelno s mogućnošću otvaranja upisa, rekao je.
Koeficijenti, uredbe, reforma…
Ministar financija odgovarao je na pitanja novinara o koeficijentima. “Ovo je reforma koju nismo vidjeli godinama, htjeli smo pojednostaviti sustav i cilj je bio ujednačiti plaće s obzirom na rad. Načelo je bilo da niže plaće rastu više i da se nikome ne smanjuje plaća. Stekao sam ddojam a su tenzije takve kao da nikad nećemo govoriti o plaćama. Razgovore ćemo nastaviti.
Razgovarat će se i o osnovici…smatramo da bi sve zainteresirane strane trebale podržati reformu. Ljudi pred nama je život sve je u redu”.
Na pitanje o učiteljima koji traže da odu u viši platni razred, ministar kaže: “Za lijepe vijesti pojedinim skupinama su zaduženi pojedini ministri, razmotrit ćemo sve. Značajnih povećanja sigurno neće biti. Ljudi nema više sredstava, imamo ovo što imamo”, rekao je.
Upisi u studenom
U studenom, u prvom krugu upisa državnih trezorskih zapisa 36.643 građana uplatilo je ponude u visini od 969,7 milijuna eura, dok je u drugom krugu prihvaćeno 10 ponuda institucionalnih investitora u iznosu od 124,15 milijuna eura, pa je izdanje trezorskih zapisa ostvareno u ukupnom nominalnom iznosu od 1,13 milijardi eura. Republika Hrvatska zastupana po Ministarstvu financija zaključila je to prvo ‘narodno’ izdanje trezorskih zapisa u ukupno nominalnom iznosu od 1,13 milijardi eura s dospijećem 21. studenoga 2024. godine, istaknuto je ranije u priopćenju Ministarstva.
Tijekom prvog kruga upisa, koji je bio namijenjen fizičkim osobama i koji je trajao od 13. do 20. studenog, putem mreže 170 poslovnica Fine ukupno je zaprimljeno 37.229 ponuda građana za upis trezorskih zapisa.
Od tog broja je uplaćeno 36.643 ponude u ukupnom nominalnom iznosu 1,01 milijardu eura.Trezorski zapisi u prvom krugu upisivani su po cijeni od 963,95 eura za jedan zapis nominalnog iznosa od tisuću eura, pri čemu je ta razlika ekvivalentna godišnjoj stopi prinosa od 3,75 posto, pa su tako naposljetku građani ukupno uplatili 969,7 milijuna eura.
Minimalno se po ulagatelju mogao upisati jedan trezorski zapis nominalne vrijednosti tisuću eura, a jedan ulagatelj je mogao podnijeti samo jednu ponudu za upis trezoraca, no nije bio ograničen broj trezorskih zapisa koje može upisati.
Pojednostavljeno svaki zapis ulagač bi platio 964 eura, a država se obvezala da će ga za godinu dana od njega otkupiti za 1000 eura.
Što su trezorski zapisi
Andrej Knez pojasnio je za DNEVNIK.hr što su trezorski zapisi.
“Trezorski zapisi su u ovom slučaju, vrlo pojednostavljeno, kredit državi na godinu dana, slično kao obveznica izdana ranije u godini, koja je po istom principu bila kredit državi na dvije godine.
U stručnoj terminologiji, trezorski zapis je, isto kao i obveznica, dužnički financijski instrument, koji ima dospijeće i razmjenu novca u barem dva koraka – prvi prilikom kupnje takvog instrumenta i onda barem još jedan prilikom dospijeća ili prodaje instrumenta prije dospijeća”, pojasnio nam je ekonomski analitičar i dodao kako je potencijalna zarada na bilo koje ulaganje često reciprocitet potencijalnom gubitku po takvom ulaganju.
“Pojednostavljeno, ukoliko ste bilo kojom tehnikom procjene nekog ulaganja ustanovili da na njemu možete puno zaraditi, tada ista tehnika nalaže da je i rizik gubitka kod takvog ulaganja viši od nekog drugog ulaganja koje nosi manju mogućnost zarade.
Konkretno, kod primjera trezorskih zapisa, zarada nije visoka i postoje drugi vrijednosni papiri na kojima se, u određenim tržišnim uvjetima, može ostvariti puno veći povrat, piše Dnevnik.hr.
