Šokantni pomor želvi ili morskih kornjača i to 12 jedinki koji se prije nekoliko dana dogodio u akvatoriju Dugog otoka i dalje traži odgovore struke – što je razlog ove tragedije.
Glavni urednik portala Morski HR prof. Jurica Gašpar kazao je u HTV-ovoj emisiji “Studio 4” kako je pomor morskih kornjača na plaži Sakarun vrlo čudan, očito im nešto ne odgovara na tom području. Jer nikada se tako nešto nije dogodilo.
Stručnjaci su uzeli jednu od uginulih želvi na kojoj će napraviti forenzički izvid koji bi trebao odgovoriti što je uzrok smrti. Gašpar je naglasio kako do sada raspolaže s informacijama da uginule želve nisu uginule u istom vremenskom intervalu, a koliki je razmak bio, to se ne može sa sigurnošću utvrditi.
Od čega su želve uginule, znat će se nakon patološkog nalaza. Rezultat tog nalaza mogao bi se znati tijekom sutrašnjeg dana.
Pomor je moguć iz nekoliko razloga
Morske kornjače rijetko plivaju u jatu. Njihov pomor je moguć iz nekoliko razloga.
– Jedan od najrealnijih mogućih je što su to gmazovi, koji u periodu zime imaju zimsku hibernaciju, ali ne na način da spavaju kao medvjedi, već moraju disati zrak. S vremena na vrijeme moraju doći na površinu, one vrlo laganim pokretima zapravo žive, preživljavaju zimu i ako ih se uhvati u ribarsku mrežu ili neki ribarski alat, i u to ih ribari puste, što obično i rade, ako se to dogodi naglo, one jednostavno mogu odmah na mjestu uginuti. Je li se možda to dogodilo s obzirom na to da je primijećen velik broj koča u tom području oko Dugog otoka, to se tek treba otkriti. Drugi razlozi za koje se može pretpostaviti, ali nisu toliko sigurni, je možda i trovanje pesticidima. Zabilježeni su takvi slučajevi u delti rijeke Po. Bilo je također, smrti od eksploziva prilikom traganja za naftom i zemnim plinom u Jadranu, no vjerujem da je to malo vjerojatno, prije će biti ovaj prvi razlog, ali hajde pustimo to stručnjacima, poručio je Gašpar.
Ako pronađete ozlijeđene želve – zvati 112
Riječ je o jedinkama koje su stare između 40 i 50 godina, ali ima i mladih želvi, koje su se tada našle u prilično valovitom moru podno udarima jakog juga.
Gašpar je istaknuo da se najčešće želve uhvate na ribarske alate. Ako se pronađu ozlijeđene želve, najbolje je nazvati 112 kako bi se iste spasile.
“Klima se mijenja bez obzira na čovjeka”
Posljednjih dana u medijima su izišli prilično zabrinjavajući podaci o ozbiljnom poremećaju golfske struje koja iz Meksičkog zaljeva kruži prema sjeveru Europe i time zapravo čini klimatski temelj ekosustava u oceanima, ali i zatvorenim morima poput Jadrana.
Gašpar je rekao da se klima mijenja bez obzira na čovjeka, samo što čovjek sve ubrzava.
Obdukcija se neće moći napraviti na svim lešinama
Rezultati obdukcije sedam uginulih glavatih želvi, koje su pronađene u uvali Sakarun na Dugom otoku, bit će vjerojatno poznati idućeg tjedna, potvrdila je danas stručna voditeljica Javne ustanove za zaštitu prirode Zadarske Županije Natura Jadera Morana Bačić.
Kornjače su danas preuzeli radnici Komunalnog društva Općine Sali, poslijepodne će trajektom biti dopremljene u Zadar, gdje će ih zbrinuti radnici tvrtke Agroproteinka d.o.o. i otpremiti u Zagreb na obdukciju na Hrvatskom veterinarskom institutu.
Iako je građevinar Vedran Petešić iz Sali na Dugom otoku u nedjelju na svom Facebook profilu objavio da je u uvali Sakarun pronašao 12 uginulih morskih kornjača, na obali ih je ostalo sedam, a ostale je more vjerojatno odnijelo na pučinu.
– Pronađene kornjače bile su u različitim stadijima, obdukcija se neće moći napraviti na svim lešinama jer su neke želve bile u gotovo raspadnutom stanju, kaže Bačić.
Sve to, kaže, dovodi nas do zaključka da su uginule želve u moru provele dosta vremena, a olujno jugo koje je puhalo protekli vikend ih je takve izbacilo na obalu.
U Jadranu obitava oko 20.000 glavatih želvi
Uvala Sakarun je na južnoj strani Dugog otoka tako da zimi na nju more izbacuje različiti otpad, pa i uginule životinje. Smeće najčešće pristiže iz Albanije, to nije problem samo uvale Sakarun nego mnogih otoka i priobalnih mjesta u južnoj Dalmaciji.
– Možda su i ove želve uginule i doplutale iz Albanije ili s nekog južnodalmatinskog otoka. To nikada nećemo doznati, rekla je Bačić.
Ističe da glavate želve najčešće ugibaju zapetljane u ribarske mreže koje dugo ostaju u moru ili se udave plastikom koje u moru ima sve više.
– Ovaj slučaj nije rijetkost, zimi u moru ugiba puno glavatih želvi jer one prezimljuju hibernirajući, omamljene su i kada se zapletu u ribarske mreže ili udare u brod u takvom je stanju smrt gotovo neizbježna, upozorava Bačić.
Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu, sve vrste su uvrštene na Crveni popis Međunarodne udruge za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava i pod strogom su zaštitom u svim zemljama EU.
Procjenjuje se da u Jadranu obitava oko 20.000 glavatih želvi, piše HRT.hr.
