I dalje ne prestaju reakcije nakon što je Ivan Turudić prekjučer u Saboru potvrđen za novog glavnog državnog odvjetnika. Premijer Plenković istaknuo je da je postupak bio zakonit i transparentan te da je prije donošenja odluke zatražio sigurnosnu provjeru SOA-e. Predsjednik Milanović tvrdi, pak, da premijer nije zatražio sigurnosnu provjeru. Vezano za tu temu u Dnevniku je gostovao bivši djelatnik SOA-e te objasnio kako se radi sigurnosna provjera.
Vrste sigurnosnih provjera
Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je Bruno Pavić, stručnjak za sigurnost, bivši djelatnik SOA-e. Prema zakonu, postoje tri vrste sigurnosnih provjera. Ona koja se radi kada je riječ o imenovanju dužnosnika jest temeljna sigurnosna provjera. Pavić je objasnio tko je sve obvezno mora proći.
– Temeljnu sigurnosnu provjeru, između ostalog, prolaze suci, zaposlenici sigurnosno-obavještajne agencije, prolaze djelatnici PNUSKOK-a, DORH-a. Zakon o sigurnosnim provjerama isto tako poznaje i osobe koje moraju proći sigurnosnu provjeru za pristup povjerljivom podatku, što u ovom slučaju nije bio, rekao je Pavić.
Objasnio je kako izgleda temeljna sigurnosna provjera, što se sve radi, što je obuhvaćeno i kako se ispituje.
– Vi na početku ispunite upitnik za temeljnu sigurnosnu provjeru koji obuhvaća sve, od vaše punoljetnosti do danas, do zaposlenja i ti navodi se provjeravaju. Upitnik dostavljate čelniku tijela, čelnik tijela to dostavlja SOA-i i onda SOA radi po tome. Ako ste vi, primjerice, rođeni u Splitu, živite u Rijeci i radite u Zagrebu onda vas provjeravaju tri centra SOA-e i to sve šalju u središnjicu, koja to objedinjuje i na kraju daje mišljenje, detaljno je objasnio Pavić.
Na pitanje znači li to da se širi krug ljudi zapravo bavi jednim, pojedinačnim slučajem, rekao je da je to tako ako se radi o više gradova.
– Ako se radi o osobi koja je boravila na različitim adresama, školovala se u različitim gradovima, radila na različitim mjestima, onda se mora uključiti više centara SOA-e, ne samo jedan, izjavio je.
Pavić je rekao i kada se poseže za poligrafskim ispitivanjem uz pristanak osobe koja se ispituje.
– Poligrafsko testiranje za djelatnike SOA-e je obvezno, dakle svi koji se zapošljavaju u SOA-u prolaze poligrafsko testiranje. U slučaju da ima nekakvih nejasnoća u upitniku i u slučaju da ima nekakvih indicija ili sigurnosno interesantnih stvari, onda se može posegnuti za poligrafom, istaknuo je Pavić.
Kada se jedan slučaj obradi, kada se prikupe svi podaci, komu se to dalje šalje?
– Kad se prikupe svi ti podaci, napravi se jedno izvješće koje radi središnjica SOA-e i onda to šalje naručitelju. U slučaju glavnog državnog odvjetnika, šalje se čelniku tijela, a u slučaju kad se radi o pristupu klasificiranim podacima, onda se šalje Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS), objasnio je Pavić.
Naveo je kako nema otvorenog prostora za neku vrstu manipulacije i da nitko ne može utjecati na to što sadržava dosje.
– Kolege iz SOA-e to rade vrlo profesionalno, vrlo temeljito i prate postupovnost i tu jednostavno nema prostora za nikakve manipulacije. Jedina osoba koja to može napraviti je ravnatelj, ali to bi se onda u hijerarhiji znalo da se nešto izmijenilo. To je jako ozbiljna stvar i tu nema prostora za manipulaciju, istaknuo je.
Što se tiče dosjea, rekao je da su unutar SOA-e svi ti podaci zapisani i da se vode u arhivi.
– U svakom trenutku, ako trebate neki podatak, možete doći do njega, rekao je Pavić.
Objasnio je i što se događa ako netko ne prođe provjeru.
– SOA ne daje rješenje “može” ili “ne može”. SOA daje mišljenje i onda u tom slučaju čelnik tijela, odnosno UVNS u slučaju pristupa klasificiranim podacima, odlučuje što će s tim podatkom. Dakle, SOA tu radi samo taj dio posla koji se odnosi na mišljenje, naglasio je Pavić.
Rok trajanja sigurnosne provjere
Temeljna sigurnosna provjera ima svoj rok trajanja, to je pet godina. Potom se radi obnova.
– Kod obnove provjere uzimaju se novi relevantni podaci, a isto tako se prođu stari da se vidi je li bilo kakvih izmjena i dopuna. Onda se ti podaci ponovno provjeravaju i naravno radi se razgovor s provjeravanom osobom. I onda se neki podaci unutra koje imate mogu kroz razgovor vidjeti kako je došlo do promjene, objasnio je Pavić.
Što se tiče Ivana Turudića, posljednja sigurnosna provjera bila je 2019. godine i sad mu to onda upravo negdje istječe.
– On bi sad trebao ponovno proći tu provjeru, rekao je Pavić te dodao kako SOA u svojem godišnjem izvješću navede koliko je bilo sigurnosnih provjera te da je to oko tisuću godišnje.
Reakcije nakon što je Ivan Turudić potvrđen za novog glavnog državnog odvjetnika i dalje pljušte. Za premijera dvojbe nema – dogodio se, tvrdi, politički kontekst bez presedana. Vezano uz susret Ivana Turudića i Zdravka Mamića iz 2015. – i danas upire prstom.
– Vlada Milanovića, tadašnji državni odvjetnik Cvitan, tadašnji ministar pravosuđa Miljenić, koji su očito svi znali za to. Netko tko je upoznat s nekom takvom informacijom, onda je mogao u trenutku kada je DOV objavio, a to je krajem prosinca, tko su ljudi koji su se kandidirali odmah signalizirati Vladi i Saboru: u slučaju da birate nekoga tko se sada kandidirao, ne znamo hoćete li ga izabrati, vodite računa i o ovome. To se nije dogodilo, nego se politički čeka trenutak pred glasanje, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Premijer je, kaže, detektirao i drugu zlu namjeru. Vezana je uz curenje poruka koje su razmjenjivali Ivan Turudić i Josipa Rimac, sada Pleslić. Tvrdi da su zaposlenici USKOK-a na to propustili upozoriti Vladu ili Sabor, a poruke su objavljene također prije glasanja. Ističe i da je Turudić prošao tri sigurnosne provjere.
– Ja sam kao odgovoran predsjednik Vlade tražio sigurnosnu provjeru Sigurnosno-obavještajne agencije prije nego što su konačno uputili prijedlog na Vladu. Iz rezimea dokumenta koji sam dobio mogao sam pouzdano utvrditi da SOA smatra, ne ja, da nema sigurnosnih zapreka da kandidat bude predložen Hrvatskom saboru za glavnog državnog odvjetnika, rekao je Plenković.
U pisanom priopćenju Ured predsjednika odgovara da premijer uopće nije zatražio sigurnosnu provjeru te da je SOA nije radila nakon 2019.
Iako se od Andreja Plenkovića mogu očekivati i najgore odluke na štetu Republike Hrvatske, njegova odluka da predloži Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika zaprepastila je predsjednika Republike. Odlučio je stoga provjeriti u SOA-i jesu li, računajući da je provedena, u sklopu sigurnosne provjere dostavili predsjedniku Vlade i podatke o nedopuštenim kontaktima Ivana Turudića kao predsjednika Županijskog suda i Zdravka Mamića nad kojim je taj isti sud provodio istragu. Predsjednik Republike obaviješten je 30. siječnja kako ti podaci nisu dostavljeni predsjedniku Vlade te da Andrej Plenković nije ni zatražio novu sigurnosnu provjeru suca Turudića, stoji, među ostalim, u priopćenju Ureda predsjednika.
A dok je predsjednik ovih dana isticao da nije zadovoljan načinom kako se rade sigurnosne provjere, ministar Božinović s njegovim se stajalištem ne slaže. Evo što kaže o Turudićevim susretima sa Zdravkom Mamićem baš u kontekstu sigurnosnih provjera.
– Ja iz toga mogu samo zaključiti da je to bila tema, da se o tome razgovaralo, da se to kasnije provjeravalo i da je iz toga izašla ocjena da ne postoje sigurnosne zapreke, izjavio je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.
Vruću temu nisu zaobišli ni saborski zastupnici.
– Nemoguće je da netko, nakon druženja sa sumnjivim ljudima, s kriminalcima, dobije pozitivnu sigurnosnu provjeru. Dakle, očito tu nešto ne funkcionira, treba vidjeti i što se događa u samoj SOA-i, smatra Nikola Grmoja, Klub zastupnika Mosta.
– Odradili su svoj posao za desetku. SOA nije ta koja uhićuje i privodi ljude. To nije u njezinim ovlastima. Što se tiče sigurnosnih provjera, ja mislim da SOA radi odlično svoj posao. To se vidi po sigurnosti Hrvatske, objasnio je Stipo Mlinarić, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.
Za pravnu sigurnost zadužen je i Ured europskog javnog tužitelja. Ivan Turudić u medijima ističe kako nije siguran da je u Hrvatskoj taj Ured trebao biti osnovan. Na to su iz Ministarstva pravosuđa odgovorili kako je ta izjava načelna te da je Hrvatska među prvima podržala osnivanje s ciljem borbe protiv korupcije.
– Ne mogu govoriti o tome što je on pod time mislio, ali ono što je bitno, to je da Ured europskog javnog tužitelja funkcionira u skladu s europskim zakonodavstvom i u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i to se sigurno neće mijenjati, rekao je ministar Božinović.
Ne mijenja se ni premijerovo mišljenje o svemu što se događalo vezano uz izbor Ivana Turudića.
– Ovaj proces odabira, kada je riječ o aktivnostima Vlade, Sabora i DOV-a, bio je u potpunosti zakonit, u potpunosti transparentan. A ono što smo doživjeli u zadnjih nekoliko dana bio je pokušaj političkog udara i činjenja političke štete Vladi, istaknuo je premijer Plenković.
Kako god bilo, izbor čelnika DORH-a uoči parlamentarnih izbora pretvorio se – u prvorazrednu političku priču, piše HRT.
Lijeva oporba priprema veliki prosvjed? Kruže glasine da će se održati 17. veljače
