Kijev gotovo sve svoje prihode troši na obranu, a ti će troškovi još rasti
Zbog nedostatka financijske pomoći iz SAD-a i Europe, Ukrajina bi mogla ostati bez novca u roku od nekoliko mjeseci, predviđaju ekonomisti i ukrajinski dužnosnici. A u tom će slučaju Kijev morati poduzeti bolne ekonomske mjere kako bi se Ukrajina nastavila boriti protiv Rusije, a Vlada pritom mogla ispuniti socijalne obveze, prognoziraju neki od vodećih zapadnih medija kao što su Bloomberg, The Wall Street Journal i The New York Times.
U analizama The Wall Street Journala i Bloomberga navodi se da će ovogodišnji ukrajinski proračunski deficit biti veći od 40 milijardi dolara, što je nešto manje nego prošle godine. Prema podacima Ministarstva financija Ukrajine, koje citira WSJ, mjere koje su uvele ukrajinske vlasti pomoći će u pokrivanju proračunskih troškova do veljače. To uključuje povećanje poreza na dobit banaka s 18 posto na 50 posto, preraspodjelu dijela poreznih prihoda te povećanje obujma domaćeg zaduživanja. Ali, zamjenica ukrajinskog ministra financija Olga Žikova istaknula je da ove mjere imaju ograničen učinak, prenosi Jutarnji.
Velika neizvjesnost
Zbog toga je ukrajinski premijer Denis Šmigal zatražio hitan sastanak s međunarodnim donatorima jer se Kijev suočio s “iznimno velikom neizvjesnošću” oko proračuna za 2024. godinu. U pismu zapadnim saveznicima, on je upozorio da je Ukrajini potrebno brzo vanjsko financiranje počevši od ovoga siječnja. Šmigal je pojasnio da je riječ o “hitnim proračunskim potrebama” – održavanju rada vlade, isplatama učiteljima i državnim službenicima, kao i isplatama mirovina.
Wall Street Journal podsjeća da su SAD i Europska unija obećale Ukrajincima milijarde dolara u obliku nove financijske i vojne pomoći, no ti planovi dosad nisu realizirani zbog neslaganja u Washingtonu i Bruxellesu. Od sveobuhvatne invazije ruskih trupa, SAD i EU su dale oko 70% financijske pomoći koju je primila Ukrajina, primjećuje WSJ. Kijev je planirao primiti novu pomoć od svojih saveznika početkom 2024. godine – no, Kongres SAD-a još nije odobrio financiranje Ukrajine s 60 milijardi dolara zbog unutarnjih političkih nesuglasica. Usto, Mađarska je blokirala odluku Europske unije da Ukrajini dodijeli ekonomsku pomoć u iznosu od 50 milijardi eura.
Prema Eleni Bilan, glavnoj ekonomistici ukrajinske investicijske banke Dragon Capital, Ukrajina u prva tri ovogodišnja mjeseca može prikupiti osam milijardi dolara i uravnotežiti svoj proračun, tako što će iskoristiti preostala sredstva iz 2023. godine, ali u tom slučaju će biti potrebno odgoditi plaće državnim službenicima. Osim toga, Japan će uskoro za Ukrajinu izdvojiti 1,5 milijardi dolara kao proračunsku pomoć, a u Kijevu od Europske unije očekuju još 4,5 milijardi eura kao “zajam za premošćivanje”.
Tiskanje novca?
Natalija Šapoval, voditeljica analitičkog centra Kijevske škole ekonomije, izjavila je za WSJ da će Ukrajina biti prisiljena tiskati novac. Ali takva odluka bi mogla ugroziti ekonomsku stabilnost i potporu zapadnih vjerovnika, uključujući Međunarodni monetarni fond. “S ekonomske točke gledišta, tiskanje novca je posljednja opcija. S političkog gledišta, to je mjera primarne potrebe. To je politički atraktivno jer je to jednostavno rješenje”, objasnila je Natalija je Šapoval.
Naime, otkako je napadnuta od Rusije, Ukrajina gotovo sve svoje prihode troši na obranu, a ti će troškovi još porasti zbog vrlo izgledne mobilizacije novog vojnog osoblja. Financijske analize pokazuju kako svaki vojnik na ratištu, godišnje košta Ukrajinu milijun grivni ili približno 26 tisuća dolara. Ukrajinske vlasti najavile su da će intenzivirati proizvodnju oružja i dronova, dok Wall Street Journal podsjeća da SAD i njihovi partneri istražuju mogućnost korištenja dijela zamrznute imovine Banke Rusije, kojom bi se financirala Ukrajina, ali ekonomisti procjenjuju da bi svi ti napori mogli potrajati godinama da urode plodom.
I The New York Times je krajem prosinca objavio da je administracija američkog predsjednika Joea Bidena započela hitne pregovore sa saveznicima oko korištenja zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Washington vrši pritisak na zemlje G7, ali one se moraju dogovoriti o velikom broju kontroverznih pitanja, primjerice, hoće li Kijev taj novac dobiti izravno i u koje će svrhe biti iskorišten, za pomoć gospodarstvu ili vojnu potporu? Nakon izbijanja rata u Ukrajini, zapadne zemlje zamrznule su približno polovicu zlatnih i deviznih rezervi Banke Rusije – oko 300 milijardi dolara, a većina tih fondova nalazi se u Europi, prenosi Jutarnji.
Europa sve glasnije razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka
