Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine smanjeno je porezno opterećenje rada, a povećano je oporezivanje kapitala i imovine. Najveći porezni udar doživjeli su vlasnici kuća za odmor u pedesetak gradova i općina, kojima su se porezne obveze višestruko povećale.
Porez na kuće za odmor plaćaju vlasnici nekretnina koje se ne koriste za stanovanje. Ovaj porez je opcijski, što znači da ga plaćaju vlasnici vikendica i drugih stambenih nekretnina za povremeno korištenje u onim lokalnim jedinicama samouprave koje su odlučile uvesti taj namet. Visinu poreza unutar navedenog raspona određuje predstavničko tijelo općine ili grada na čijem se području nalazi nekretnina, a plaća se godišnje.
Poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom godine povećan je raspon oporezivanja. Ranije je on iznosio od 0,66 do 1,99 eura po četvornom metru korisne površine, no po novome je donja granica spuštena na 0,60 eura, a gornja podignuta na pet eura, piše tportal.
Time je omogućeno općinama i gradovima da opterećenje poreznih davanja s oporezivanja dohotka djelomično prebace na oporezivanje kuća za odmor. Prema podacima Porezne uprave, tu je mogućnost iskoristilo 240 od 556 jedinica lokalne samouprave. Većina jedinica (303) zadržala je jednako porezno opterećenje, a 13 ih je smanjilo poreznu obvezu.
Pedesetak gradova i općina za maksimalan porez
Pedesetak gradova i općina odlučilo se na maksimalni porez od pet eura po kvadratu. Riječ je najvećim dijelom o jedinicama lokalne samouprave u turistički orijentiranim jadranskim destinacijama. Većina turističkih gradova i općina duž jadranske obale imala je i dosad najviši porez od 1,99 eura, a sada su iskoristili mogućnost podizanja granice na pet eura po kvadratu. Najradikalniji potez učinili su Dubrovnik i Mljet, koji dosad nisu naplaćivali porez na kuće za odmor, a sada su uveli maksimalno opterećenje od pet eura.
Najviše porezno opterećenje uveo je i Zagreb, čiji su čelnici najavili proširenje obuhvata naplate za vlasnike praznih stanova i apartmana za kratkoročni najam.
Značajno povećanje poreznog opterećenja usvojili su i neki kontinentalni gradovi i općine. Tako su, primjerice, s 1,99 na četiri eura po kvadratu porez podigli gradovi Duga Resa i Ozalj te općine Plitvička Jezera, Lovinac, Ravna Gora i Rešetari.
S druge strane, većina gradova i općina na sjeveru i istoku Hrvatske i dalje ne naplaćuje porez na kuće za odmor ili su zadržali minimalno porezno opterećenje (0,60-0,66 eura po kvadratu).
Među najvećim gradovima maksimalan porezni trošak vlasnicima vikendica i drugih stambenih nekretnina s povremenim korištenjem uveli su Zagreb, Rijeka, Pula, Šibenik i Dubrovnik. Porezno opterećenje, u manjoj mjeri, povećali su Karlovac (s 1,06 na 2 eura) i Kaštela (s 0,66-1,59 na 2 eura).
Sedam velikih gradova, među kojima i dva turistička središta (Split i Zadar), zadržalo je postojeće opterećenje, a šest gradova s liste top 20 i dalje ne naplaćuje ovaj namet, piše tportal, a prenosi N1.
