Estonske vlasti uhitile su ruskog sveučilišnog profesora pod optužbom za špijunažu u ime Moskve.
Vjačeslava Morozova, koji je do nedavno bio profesor međunarodne političke teorije na Sveučilištu u Tartuu, uhitila je Estonska unutarnja sigurnosna služba (ISS) 3. siječnja i od tada se nalazi u pritvoru, piše Moscow Times. Uhićenje je otkriveno tek u utorak, prenosi Dnevnik.hr.
“Ovaj nedavni slučaj (uhićenja Morozova) pokazuje želju ruskih obavještajnih agencija da se infiltriraju u različite sfere života u Estoniji, uključujući i akademsku sferu”, izjavila je Margo Palloson, šefica ISS-a.
Pravosudne vlasti pokrenule su kaznenu istragu protiv akademika, a estonski sud odlučio je zadržati ga u policijskom pritvoru do dva mjeseca.
Kristiina Tonnisson, koja vodi Institut političkih znanosti na Sveučilištu u Tartuu, rekla je da je Morozov otpušten nakon objave istrage.
“Ovo je šok za sve nas. Naše povjerenje je ozbiljno zloupotrijebljeno. Potvrđujemo da nismo imali osnove dovoditi u pitanje raniji rad Vjačeslava Morozova, ali u svjetlu novih spoznaja, važno ga je kritički razmotriti”, rekla je Tonnisson, a prenosi The Guardian.
No, neki kolege akademici osudili su sveučilište jer je po kratkom postupku prekinulo veze s njim prije nego što je suđenje održano.
Margo Palloson, glavna direktorica ISS-a, rekla je javnoj radioteleviziji da je Morozov redovito dijelio informacije s ruskim obavještajnim službama kada je putovao natrag u zemlju. Palloson nije rekla koje je informacije Morozov podijelio, ali je upozorila Estonce da ne putuju u Rusiju zbog pritiska sigurnosnih službi.
Profesor veteran koji je prethodno predavao rusko-europske studije na sveučilištu, Morozov je bio poznat po svojim istraživanjima ruskog političkog identiteta i vanjske politike. Osudio je rusku invaziju na Ukrajinu, ali je pozvao druge da ne “spaljuju mostove” s Rusima koji se protive invaziji.
Estonija je opetovano upozoravala na namjere Kremlja da vrati baltičke zemlje u svoju orbitu, rekavši da ruske obavještajne službe ciljaju zemlju kako bi oslabile njenu odlučnost i podršku Ukrajini. U isto vrijeme, pripadnici velike etničke ruske populacije u zemlji žalili su se da su karikirani kao “peta kolona” i da ih se osuđuje zbog njihovih veza s Rusijom.
Sveučilište Tartu, vodeća akademska institucija u zemlji, brzo je pokušalo prekinuti veze s optuženim profesorom. Rektor sveučilišta, Toomas Asser, rekao je da “nedvosmisleno osuđuje svaku radnju koja bi mogla ugroziti sigurnost zemlje” i da je Morozovu otkazan radni odnos.
Morozov, koji je prethodno radio na Državnom sveučilištu u Sankt Peterburgu, bio je dobro poznat među akademicima koji su se fokusirali na Rusiju i bio je povezan s američkim sveučilištima i međunarodnim akademskim udrugama posvećenim proučavanju te zemlje. Vijest o uhićenju izazvala je iznenađenje i šok na društvenim mrežama među onima koji su godinama ili desetljećima radili s Morozovim, prenosi Dnevnik.hr.
