Nedostatak sna svakako može oslabiti imunološki sustav
Prije nego što navijete budilicu, razmislite zavređuje li užurbano spremanje uz tuširanje i ispijanje prve jutarnje kave ‘s nogu’ toliki stres? Stručnjaci su otkrili da su ovakvi ranoranioci podložniji infekcijama od onih koji na posao kreću opušteno i bez žurbe, piše Sleep Foundation.
Istraživanja obavljena na sportašima, rekreativcima, ali i polusnenim ljudima koji ujutro kreću na posao, pokazala su da je količina kortizola, hormona stresa koji slabi imuni sistem organizma, znatno veća kod sportaša koji treniraju rano ujutro, onih koji džogiraju, kao i kod osoba koje žure na posao.
“Rezultati istraživanja pokazali su da je optimalno vrijeme za trening zapravo doba dana koje uzrokuje najmanji efekt smanjivanja imuniteta, a to je navečer”,, stoji u studiji objavljenoj u Britanskom zborniku za sportsku medicinu. Znanstvenici su ispitivali učinke ranog jutarnjeg i večernjeg programa treninga na 14 istaknutih plivača. Mjerili su im razinu kortizola i IgA markera imunološke aktivnosti u znoju i pljuvački nakon jutarnjeg i večernjeg treninga. Razina kortizola bila je viša ujutro prije i poslije jutarnjih napora, ali je nivo IgA sekreta bio je niži, nenarušen treningom.
Ovaj podatak pokazuje da unutarnji sat u tijelu svake osobe koji određuje trenutnu hormonsku situaciju nema utjecaja na imunološki sustav. Također, prema promatranjima, ljudi koji obično rano ustaju ne mogu zaspati. Prema studijama, prekoračenje uobičajenog trajanja sna dovodi do neugodnog i umornog stanja tijekom dana.
Dokazano je i kako štednja na spavanju dugoročno pogoduje razvoju bolesti srca i krvožilnog sustava, jetre i bubrega, pretilosti, šećernoj bolesti, Alzheimeru, problemima s reproduktivnim sustavom ili pak raznim vrstama raka. Kratkoročno pak, već jedna djelomično probdjevena noć povlači za sobom znatno slabljenje mentalnih i motoričkih sposobnosti sljedećih dana. Opada moć analitičkog mišljenja, i to nerijetko uz lažni osjećaj potpune kompetentnosti, što posljedično dovodi do nerealnog precjenjivanja svojih sposobnosti.
Uz pad koncentracije u kombinaciji s povećanjem razine stresa, moguća je, kažu, i neuravnoteženost kao kod lakše alkoholiziranosti. Štoviše, već nakon osamnaestog sata budnosti naš mozak pretrpjet će ista kognitivna oštećenja koje bismo imali s razinom alkohola u krvi od 0,5 promila, a nakon 24 sata bez sna, učinak je sličan razini od jednog promila. “Već i kratkotrajno pomanjkanje spavanja mijenja naš mozak, naše umne i fizičke sposobnosti”, rezolutan je Matthew Walker, britanski neuroznanstvenik i profesor na kalifornijskom sveučilištu Berkeley.
Ipak dodaje kako se negativne posljedice nedostatka sna u izvjesnoj mjeri mogu popraviti nadoknadom tijekom vikenda ili prvom prilikom, no samo ako se radi o iznimci, a ne pravilu. Brojne studije, primjerice one sa Sveučilišta Colorado iz 2019. godine, potvrđuju kako je, bez negativnih posljedica za organizam, nemoguće svaki tjedan odspavati tek pet sati dnevno, a onda za vikend nadoknaditi propušteno. Dugoročno, šteta koja je učinjena našim stanicama postat će nepovratna, prenosi Vecernji.
Pretjerali ste sa zdravicama? Ovo je sedam namirnica kojima ćete ublažiti mamurluk
