S Novom godinom na snagu je stupilo i nekoliko poreznih zakonskih izmjena koje će povećati dohotke zaposlenih, i to najviše onih s nižim plaćama. Ukida se prirez, a stopu poreza na dohodak određuju gradovi i općine u rasponu koji je propisala Vlada. Neki će gradovi gubitak prihoda od prireza nadoknaditi višom stopom poreza, dok su se neki odlučili za nižu. Što to znači za građane?
O tome su govorili u emisiji Otvoreno Tereza Rogić Lugarić, državna tajnica u Ministarstvu financija, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, Ivica Puljak, splitski gradonačelnik te Mato Franković, dubrovački gradonačelnik, piše HRT.
Rogić Lugarić je naglasila kako su porezne reforme išle u dva smjera. Jedan je, kako kaže, podignuti standard građana, a drugi je smjer povećati fiskalnu autonomiju jedinicama lokalne samouprave.
– Te su dvije promjene išle kroz porez na dohodak. Kada govorimo o boljem standardu građana, to su mjere povećanja osobnog odbitka i neoporezivih primitaka što će sigurno osjetiti građani u svojim plaćama. Ovaj drugi smjer je povećanje fiskalne autonomije lokalnih samouprava, istaknula je.
Stojić je kazao kako je porezno rasterećenje dobar smjer, ali kada se ova runda poreznog rasterećenja usporedi s prošlom onda se, kako kaže, vidi manji intenzitet.
– U prošlim smo rundama pričali o 2-2,5 posto rasterećenja, a sada je rasterećenje ispod 0,5 posto BDP-a, govori.
– Sada će dobro proći oni koji imaju niže plaće, ali to cementira postojeću strukturu ekonomije, odnosno zaposlenih na našem tržištu rada, rekao je i dodao kako su porezne stope nominalno niske ako ih uspoređujemo s drugim državama EU.
Ako usporedimo Hrvatsku s članicama EU na njenom istoku, onda Hrvatska zapravo ima jednu od najviših stopa poreznog klina. Viši od nas ima samo Slovenija, ako možete zapravo Sloveniju uopće svrstati na istok EU.
– Naša ova viša porezna stopa se primjenjuje u Njemačkoj na minimalac, a znamo da tržište rada više nije naše nacionalno, dakle, ono više nije samo domaće Hrvatsk, nego je Europsko. To je pogotovo izraženo u segmentu zaposlenih s višom stručnom spremom, gdje rade stručnjaci u određenim područjima i oni su traženi na drugim europskim tržištima, govori.
Dodaje kako se Europa suočava s demografskim izazovima. Smatra kako je bitno staviti naglasak na rasterećenje srednjih i onih viših plaća.
Puljak je naglasio kako je njemu plaća bila veća kada je bio profesor na fakultetu no što mu je sada.
– U Splitu smo odlučili da stopu prireza smanjili s 15 na 7,5 posto. Smanjili smo opterećenje građana i poduzetnika onoliko koliko smo mogli kako bismo mogli razvijati grad, rekao je.
Dodaje kako je gradska infrastruktura u jako lošem stanju i gradska se uprava posvetila tome da se izgrade garaže, vrtići, škole, sportskih centara.
– Stalo nam je da se infrastruktura razvija, ali isto tako da se smanjuje porezna presija na građane i poduzetnike te da se plaće povećavaju. U Splitu će se plaće povećavati, ali će se i u budućnosti smanjivati porezna presija kako bi se poduzetništvo moglo razvijati, naglasio je Puljak.
Ističe kako će povećanje srednjih plaća biti oko 30 eura.
Franković naglašava kako će ukidanjem prireza prosječna dubrovačka obitelj s dvoje djece imati 680 eura više i to je, kako kaže, bio njegov cilj još u predizbornoj kampanji.
– Svi učenici će ove godine imati besplatne pokaze, čime se dolazi do brojke da se oko 70 posto građana Dubrovnika voze besplatno u gradskom prijevozu. Ujedno je Dubrovnik grad s jednim od najmlađih voznih parkova u Hrvatskoj, radimo vodoopskrbnu mrežu, govori.
Dodaje kako su izgrađene dvije škole te jedan dom umirovljenika. 39 mladih obitelji je dobilo stanove po modelu grada koji se i dalje razvija.
Rogić Lugarić je istaknula kako je veliki broj gradova i općina zadržao zakonske stope poreza na dohodak, no isto tako, veliki broj gradova i općina je iskoristio samostalnu mogućnost uvođenja poreznih stopa i veliki broj je išao na snižavanje najniže stope na dohodak.
Naglašava kako su općine i gradovi jako dobro reagirali na fiskalnu autonomiju i decentralizaciju.
– Ovo je dugoročna reforma i njeni učinci će se pokazati u idućim godinama, rekla je Rogić Lugarić.
Istaknula je kako će tijekom siječnja biti objavljen portal porezne konkurentnosti, gdje će se, kako kaže, dobro vidjeti kako stoji RH s obzirom na poreznu opterećenost u usporedbi s drugim zemljama EU, piše HRT.