Snježni grad koji voli Putina: Niču tornjevi od 20 katova, cvate trgovina, influenceri hodaju u ruskim nošnjama!

Screenshot: Youtube

Prijateljstvo, suradnja i trgovina procvali su nakon što je Zapad uveo sankcije Rusima

Kina očito profitira od zapadnog embarga uvedenog Rusiji, piše The New York Times (NYT). Na snježnoj kineskoj granici s Rusijom, zastupstvo koje prodaje kamione udvostručilo je prodaju u prošloj godini, zahvaljujući ruskim kupcima. Kineski izvoz u susjednu državu toliko je jak da su kineski građevinski radnici ovog ljeta sagradili skladišta i poslovne tornjeve od 20 katova na granici kako bi imali gdje držati robu koju šalju u Rusiju. A pogranični grad Heihe mikrokozmos je kineskog sve bližeg gospodarskog odnosa s Rusijom.

Nakon pokretanja invazije na Ukrajinu, Rusija se preorijentirala i prebacila trgovinu sa Zapada na Kinu, gdje sada kupuje sve i svašta, od automobila do računalnih čipova. Na drugoj strani, Rusija Kini prodaje naftu i prirodni plin uz velike popuste, a kineski supermarketi su prepuni ruskih čokolada, kobasica i druge robe široke potrošnje. Trgovinska razmjena između ovih država premašila je 200 milijardi dolara u prvih 11 mjeseci ove godine, što je razina koja se nije očekivala dosegnuti još nekoliko godina.

Rusija je toliko popularna u Kini da influenceri i poznate javne osobe hrle u Harbin, glavni grad najsjevernije kineske pokrajine Heilongjiang, kako bi pozirali u ruskoj nošnji ispred tamošnje bivše ruske katedrale, prenosi Jutarnji.

Uostalom, kineski lider Xi Jinping i ruski predsjednik često govore o bliskim vezama između njihovih nacija. Xi je početkom rujna posjetio Harbin i proglasio Heilongjiang “vratima prema sjeveru” Kine. Kineski izvoz u Rusiju porastao je 69 posto u prvih 11 mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljem 2021., prije invazije na Ukrajinu. “Održavanje i razvoj dobrih kinesko-ruskih odnosa strateški je izbor obje strane na temelju temeljnih interesa dvaju naroda”, potvrdio je Xi tijekom ovotjednog susreta u Pekingu s ruskim premijerom Mihailom Mišustinom. Kina je nadomjestila kritičnu potrebu za uvozom za Rusiju, koju mnoge europske i američke tvrtke izbjegavaju nakon što je Putin počeo rat u Ukrajini u veljači 2022. No, Kina je nastavila svoju ulogu zamjenskog dobavljača robe Rusiji unatoč riziku da zbog toga naruši bliske gospodarske veze s mnogim državama EU.

Na primjer, prodaja luksuznih zapadnih automobila u Rusiji je pala, ali siromašne ruske obitelji, čiji članovi čine većinu vojnika koji se bore u ratu, povećale su kupnju pristupačnih kineskih automobila. Rusi kupuju gotovo isključivo automobile s unutarnjim izgaranjem, a Kina ih ima puno na lageru jer su njezini potrošači prešli na električne automobile.

U takvoj situaciji, kineski proizvođači automobila osvojili su 55 posto ruskog tržišta, prema GlobalData Automotive, a još 2021. imali su tek osam posto. Od suradnje s Rusijom korist ima i kineska građevinska industrija koja se bori prevladati probleme nastale uslijed gotovo tri godine strogih mjera “nula covid”. Tržište nekretnina je u krizi diljem Kine. Deseci milijuna stanova su prazni ili nedovršeni, a novi projekti su zaustavljeni – lišavajući građevinski sektor posla koji je dugo pokretao poslove, a spas su potencijalni ruski kupci.

Napokon, jeftina ruska energija pomogla je kineskim tvornicama da se natječu na globalnim tržištima i budu konkurentni sa zapadnim proizvodima. Zato Rusija pojačava isporuke prirodnog plina u Kinu kroz svoj plinovod Snaga Sibira i pregovara o gradnji drugog plinovoda Snaga Sibira 2. Tri tjedna prije početka rata u Ukrajini, Kina i Rusija također su se dogovorile oko izgradnje trećeg, manjeg plinovoda koji bi prenosio plin iz najistočnije Rusije u sjeveroistočnu Kinu. Taj plinovod prolazit će kroz zemlju koju je Rusija otela od Kine kasnih 1850-ih i nikad nije vratila, a još 1960-ih, Kina i Sovjetski Savez su se svađali oko postavljanja svoje granice i njihove trupe su se sukobljavale. Danas Rusija i Kina na tom području grade mostove i plinovode koji ih povezuju, prenosi Jutarnji.

Share This Article