Dogovor izričito poziva na ‘prijelaz s fosilnih goriva‘ poput nafte, plina i ugljena
Nakon dva tjedna napetih pregovora na UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), donesen je novi sporazum koji poziva sve zemlje da odustanu od korištenja fosilnih goriva. Ovo je prvi put u 30 godina, otkako se na globalnoj razini održavaju klimatske konferencije, da su se predstavnici gotovo 200 zemalja složili oko globalnog pakta koji izričito poziva na “prijelaz s fosilnih goriva” poput nafte, plina i ugljena, koji dovode do opasnog zagrijavanja našeg planeta. Predsjednik konferencije, sultan Ahmed al-Džaber nazvao je dogovor “povijesnim”, ali je dodao da će njegov pravi uspjeh biti u njegovoj provedbi. – Mi smo ono što radimo, a ne ono što govorimo. Moramo poduzeti korake potrebne da ovaj sporazum pretvorimo u opipljive akcije – rekao je al-Džaber.
Opsežni sporazum postignut je u “produžecima” konferencije koja je počela 30. studenoga, a trebala je završiti 12. prosinca. Na kraju su pregovarači postigli kompromis: novi sporazum poziva zemlje da ubrzaju globalni prelazak s fosilnih goriva u ovom desetljeću na “pravedan, uredan i ravnopravan način” te da u potpunosti prestanu emitirati ugljični dioksid u atmosferu do sredine stoljeća. Također, sporazum poziva države da utrostruče proizvodnju obnovljive energije, poput vjetra i solarne energije, do 2030. godine te da smanje emisije metana, stakleničkog plina koji ima mnogo jači staklenički učinak od ugljičnog dioksida.
– Konačni sporazum daleko je bolji od očekivanog s obzirom na izjavu kojom je sultan na početku poslao vrlo lošu poruku dovodeći u pitanje utjecaj korištenja fosilnih gora na klimatske promjene. Pitanje je sada provedbe dogovorenog, ali ovo je važan signal prema financijskim institucijama, bankarskom sektoru koji će zasigurno utjecati na trend globalnih investicija u energetiku. COP28 pokazao je da je hitno potrebno radikalno promijeniti format klimatske konferencije koja se bavi globalnim problemom i krizom s kakvom se još nikada nismo susreli. Nama treba platforma za odlučivanje, a ne konferencija za beskrajne razgovore i diskusiju – rekao je Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu, koji je sudjelovao na konferenciji.
Iako pozdravljaju sporazum, predstavnici nevladinih organizacija upozoravaju i na njegove slabosti. – Ono od čega je fosilna industrija strahovala se dogodilo – kraj ere fosilnih goriva i poziv na masovno širenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u ovom desetljeću. Međutim, u ovom sporazumu leže brojni nedostaci i on ne predviđa dovoljno sredstava da se ciljevi postignu na pravedan i brz način. Tako u tekstu sporazuma nećete pronaći izraz “postupno ukidanje”, a to je ono što znanost zahtijeva i što će omogućiti pravedan i održiv prijelaz s fosilnih goriva u skladu s 1,5 Celzijevih stupnjeva. Sada smo više nego ikad odlučni to ostvariti – istaknula je Kaisa Kosonen iz Greenpeace International (GPI).
U odnosu na predindustrijsko razdoblje, prosječna globalna temperatura narasla je za oko 1,2 Celzijeva stupnja, a zadrže li se sadašnje razine emisija, svijet će se do kraja stoljeća zagrijati za 2,5 Celzijevih stupnjeva. To daleko premašuje ciljeve zadane Pariškim klimatskim sporazumom. Podsjetimo, donesen 2015. godine, Pariški klimatski sporazum predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva, piše Jutarnji.
Na COP28 postignut je i dogovor o osnivanju Fonda gubitaka i štete kojim će bogate zemlje siromašnima novčano nadoknaditi izravnu štetu koju trpe zbog klimatskih promjena. Ovaj sporazum predstavlja napredak u jednom od najspornijih pitanja u borbi protiv klimatskih promjena. Čim je postignut dogovor, UAE je obećao prilog od 100 milijuna dolara za novi fond, dok će EU dati 245 milijuna dolara, od čega Njemačka 100 milijuna dolara. Velika Britanija je obećala oko 70 milijuna dolara, a SAD je nagovijestio da će uplatiti 17 milijuna dolara pod uvjetom da na to pristane američki Kongres. Iako su uoči početka konferencije UAE, kao jedan od najvećih izvoznika nafte, i sultan al- Džaber, izvršni direktor državne naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company, bili predmet brojnih kritika, čini se da je u Dubaiju napravljen važan iskorak u borbi protiv klimatskih promjena.
