Europa je prisiljena na imigraciju. Ona nije planska, nego stihijska, kazao je demograf Stjepan Šterc u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”. Poručio je da se Europa mora vratiti klasičnoj populacijskoj politici. Demografkinja Sanja Klempić-Bogadi naglasila je da su za negativnu demografsku sliku u Europi i Hrvatskoj najvažnija dva uzroka – snižavanje stopa fertiliteta i dugotrajna emigracija koja karakterizira Hrvatsku desetljećima, piše HRT.
Demografska problematika je ključna strateška problematika današnje i sutrašnje Hrvatske i Europe, istaknuo je demograf Stjepan Šterc. Napominje da je Europa cijelo vrijeme mirno promatrala demogafske procese i trendove koji su ukazivali na ovo što se sada događa.
Do radne snage, kaže, dolazaili su kroz imigraciju ne vodeći računa o klasičnoj populacijskoj politici, a rezultati su ono što sada gledamo – relativno stara Europa, nedostatak radne snage.
– Ono što sutra očekuje Europu, popriličan je problem. Europa se mora vratiti klasičnoj populacijskoj politici plus selektivno migracijskoj, kako bi pokrila ovo što se događa, kazao je Šterc.
Govoreći o politici nataliteta kazao je da su europske države donijele neke odluke, ali da će se one osjetiti tek u kasnijem razdoblju, za 15-ak godina.
– Europa je prisiljena na imigraciju, koja nije planska, racionalna i selektivna, nego stihijska. Dohvat radne snage je isključivi i jedini koncept koji je postojao dosad, dodaje Šterc.
Sanja Klempić-Bogadi iz Instituta za migracije i narodnost govorila je o razlozima negativne demografske slike u Europi, ali i Hrvatskoj. Za Hrvatsku, kaže, dva su najvažnija uzroka – snižavanje stopa fertiliteta, a drugo je dugotrajna emigracija koja karakterizira Hrvatsku desetljećima. Depopulacija je zahvatila sve županije, tvrdi Klempić-Bogadi.
– Demografsko starenje stanovništva u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina jako vidjelo zbog manjkova na tržištu rada, znači nedostatka radne snage koju trenutno Hrvatska u stvari nadoknađuje poprilično stihijskim uvozom stranih radnika, dodala je.
Hrvatska je među devet zemalja Europske unije koja bilježi pad broja stanovnika. Prošle godine bilo je nikada manje rođene djece, ispod 34.000, a 36.500 bilo je 2021. Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić govorila je o glavnim razlozima nepovoljnih demografskih trendova u Hrvatskoj.
– Ništa se ne događa od jučer i nije samo jedan uzrok taj koji je uzrokovao sve ove stope koje sada gledamo i koje sada pratimo. Hrvati su odnosno kao nacija, iseljenička nacija i desetljećima mi bilježimo te migracijske valove ovisno o periodima u kojima su se događali, pa smo onda imali i jedan period Domovinskog rata i trajno, izjavila je Josić.
– Imamo snižavanje stope fertiliteta i taj fond koji imamo reproduktivne dobi, on je sve manji i manji, pa naravno da ne možemo imati niti značajno veći broj rođenih. A uz to, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, migracije su postale još značajnije, što ne možemo nikome zamjeriti. Mladi ljudi su tražili i nove izazove i nove vještine su htjeli usvojiti. Uostalom, tražili su drugačiju kvalitetu svoga posla i radnog mjesta, sigurniju plaću. Dakle, to se jednostavno nizalo jedno na drugo.
– Moramo ulagati i u tržište rada, obrazovanje, stambeni fond, sve ono što je svakom mladom čovjeku bitno. Mi smo kroz Savjet za mlade napravili anketu među ruralnim mladima. Zanimljivo je što su nam rekli – važna im je sigurnost, obitelj im je tamo. Čak se nisu toliko žalili niti na obrazovni sustav, ali društvena usluga je bila nešto što im je jako nedostajalo, prometna povezanost i internet. Dakle, mladi ljudi nam sami već sada sugeriraju što je to što ih može zadržati negdje. Jasno, posao, visina plaće, s te strane sigurnosti nešto što su vrlo često isticali, kazala je Josić.
Šterc: Demografsku strategiju imamo od 1996., ali se ništa ozbiljnije nije dogodilo
Premijer je jučer najavio da će žene za svako rođeno dijete dobiti jednu godinu radnog staža. Josić smatra da jedna mjera ne može napraviti čudo, ali da će se paketom mjera ipak nešto pokrenuti.
– Ono čega moramo biti svjesni je da obitelji unutar sebe odlučuju o broju djece. Država nije ta koja može narediti, niti smije narediti, kazala je i složila se s tim da je potrebno poticajno okruženje da bi parovi imali djecu.
Šterc je početkom godine prognozirao da Hrvatskoj prijeti novi val iseljavanja zbog inflacije, poskupljenja te da su nas Schengen i uvođenje eura učinili još ranjivijima. Napominje da je lani iseljavanje iz Hrvatske dosegnulo maksimum. Podsjetio je na demografsku strategiju donijetu 1996. godinu koja je među ostalim obuhvaćala niz prijedloga, ali se ništa ozbiljnije nije dogodilo i nikad se, kaže, nije dogodilo da se ta problematika postavi u središte izvršnog odlučivanja.
“Nisko sudjelovanje na tržištu rada”
Imigracijom se neće riješiti izazov demografskog starenja, napominje Klempić-Bogadi. Ono što je najveći hrvatski problem o kojem se jako malo priča, je nisko sudjelovanje na tržištu rada, istaknula je.
– Mi u EU imamo najnižu stopu zaposlenosti. To je definitivno jedan od najvećih izazova za nas u budućnosti. Realno, mi ćemo morati povećati ekonomsku aktivnost, posebno sudjelovanje žena na tržištu rada. I to je ono čemu mi trebamo težiti. Naravno, kratkoročno tržište rada treba radnu snagu i to je jednostavno sada u ovoj situaciji tako, izjavila je.
Napominje da će integracija biti velik izazov za hrvatsko društvo i da s tim treba krenuti što prije. Poznato je da su zaposlenje i poznavanje jezika dvije najvažnije komponente za integraciju stranaca u društvu, dodala je.
Josić tvrdi da se Hrvatskoj ne smije dogoditi getoiziranje stranih radnika. Smatra da migracije moraju biti jako kontrolirane te da Hrvatska treba iskoristiti sve radne potencijale koje ima. Pritom je spomenula da se treba bolje i aktivnije uključiti stanovnike između 50. i 60. godine života.
Zašto mladi iseljavaju iz Hrvatske?
– Ako smo rekli da je demografija ključna strateška priča Europe i Hrvatske, tada se i trebaju donijeti strateške odluke. Nismo radili nijedan poticajni ozbiljniji model, kazao je Šterc.
Kazao je da mladi danas iseljavaju iz Hrvatske zbog “neuređenosti hrvatskog društva i osjećaja nesigurnosti u budućnosti u ovoj zemlji”. Osvrnuo se na jučerašnji skup u Zagrebu i kazao da ondje nije bilo nijednog znanstvenika iz Hrvatske.
– Oko 80 posto djece rađa se u brakovima. Jel nije logično da potičete stupanje mladih u brak? Kreditnim linijama, stambenim rješenjima, radnim rješenjima itd. Nismo nijednu takvu mjeru donijeli, rekao je Šterc.
Rješavanje stambenog pitanja ključni je problem u većini država Europske unije, potvrdila je Josić, piše HRT.
