Početkom listopada Osijek je probudio crni gusti dim iznad grada. Je li do požara došlo namjerno ili slučajno? Kakve su posljedice za zemlju, vodu, zrak životinje i ljude?
– Vatrogasac sam od 18. godine. I nije nikad bilo takvog požara kao što je bio ovaj, kaže poljoprivrednik i vatrogasac Ivica Crnić u novoj epizodi HTV-ove emisije Labirint, posvećene požaru u tvrtki Drava International.
– To se dogodilo negdje u 0.40 s utorka na srijedu, prisjeća se vlasnik tvrtke Drava International Zvonko Bede.
– Moji djelatnici koji rade u noćnoj smjeni su to vidjeli odmah, vidjeli su kako se požar širio naglo. Znači to je buknulo ovako samo, što znači da je nekim sredstvom poliveno ili nešto, i zapaljeno. Ja sam bio ovdje negdje u pola 6, nisu me probudili. Jednostavno sam bio kod kuće, nisam znao što se događa. Znači, ne zato što ja nisam htio doći, nego zašto nisam znao. I kad sam došao, to je već gorjelo sve, kaže.
Bede kaže da je zvao Tomislava Resmana, pomoćnika zapovjednika Javne vatrogasne postrojbe grada Zagreba, koji je ponudio pomoć u gašenju, piše HRT.
– Naši nisu to dozvolili, oni imaju svoj sistem za gašenje, dodaje.
Kaže da mu je Civilna zaštita zabranila ulazak u tvrtku.
– Oni su preuzeli firmu. Ja do petka u 17 sati nisam mogao ući u firmu. Ne ja, nego nitko do naših. To je nečuveno, kaže Bede.
Je li požar podmetnut?
Bede je uvjeren da je požar netko podmetnuo i da se nije adekvatno gasio.
– Prvo su počeli s pričom da sam ja to osigurao pa sam zato zapalio da naplatim. Otpad se ne može osigurati i nije osiguran. Sirovina nije osigurana. Znači, nemam nikakav motiv da ja to zapalim, kaže.
– Ja plaćam, ja kupujem. Koji mi je interes da zapalim 3000 tona PET-a i da platim, ne znam, 400 eura tonu? To je 1,2 milijuna eura, gospođo. Jesam li lud?, dodaje Bede.
Mislav Barić iz udruge Zeleni Osijek pita se je li uopće normalno da se na rubu velikog grada nalazi takav pogon, kojemu je, kako dodaje, ovo već četvrti incident. Bede odgovara – nije četvrti.
– Nije, bila su dva… Jedan je bio mali veći požar, kad se zapalila nafta, i jedan je bio mali požarčić. Nit je bio tko ozlijeđen, nit je bio… To je uzrok bio vjerojatno ljudski faktor, kaže vlasnik tvrtke.
A slučaj radnice koja je stradala, pitamo.
– To nije bio požar, to je bila eksplozija, odgovara Bede.
– To je bila eksplozija o kojoj, ako bih ja sad vama počeo pričati, mogao bih pričati dva sata, znate. I isto tako je vrlo, vrlo problematična situacija.
Odustali od uzimanja uzoraka kada su vidjeli kameru
Barić kaže da je više odgovornih i da se je napravljeno puno propusta, a o uzrocima ne bi govorio, piše HRT.
Na prosvjedu radnika Drava Internationala, koji su odlučili podržati svog gazdu, jedna je radnica rekla kako se u tvrtki godinama poslovalo po svim propisima.
– Mi živimo od ovoga, ovo je naš kruh, rekla je.
Međutim, organizatorica prosvjeda građana Katarina Berki kaže da nemaju ništa protiv tvrtke ni protiv radnika.
– Samo želimo da krivac snosi odgovornost i da se unesu mjere zaštite i da bude stroga kontrola. Znači, da se ovakva ekološka katastrofa više ne dogodi, poručuje Berki.
– Problem je taj ako će se govoriti o tome kako je sve sada odlično, ako će se možda stavljati pod tepih nekakve, nekakve informacije o kvaliteti vode i tla, kako se ne bi narušavalo gospodarstvo ili nešto treće. Pa riječ je o ljudskim životima, to je najbitnije, kaže Barić.
Za vrijeme našeg snimanja kod obitelji Crnić stigli su djelatnici HZJZ-a kako bi uzeli uzorak zemlje i povrća. Kada su vidjeli kameru, odustali su od uzimanja uzoraka.
– Pa ako već sad želimo možda stvari malo i prikriti kako ne bi patilo gospodarstvo, i tako dalje, onda trebamo razmisliti je li bitnije gospodarstvo ili zdravlje ljudi, odnosno hoće li patiti gospodarstvo ako saznamo da poljoprivredni proizvodi proizvedeni u Slavoniji i Baranji uzrokuju karcinome, kaže Barić.
– Zapravo kakvoća zraka, iako je velik problem, ispada najmanji problem u toj cijeloj priči zato što nošene vjetrom čestice padaju na tlo i onda se talože u pitkoj vodi u arteškim bunarima, koji opskrbljuju i Osijek i okolna mjesta pitkom vodom, ističe Barić.
Prof. dr. sc. Mirjana Brmež napominje kako će se učinak na vode trebati pratiti dugi niz godina jer ispiranje u tlo ide postepeno.
– Tako je bilo nekada sa DDT-jem, kaže Brmež, referirajući se na insekticid koji se nekad široko upotrebljavao, a čija je uporaba danas zbog otrovnosti i spore razgradljivosti danas ograničena ili zabranjena.
– Stavljao se na oranice, kasnije se ispirao u podzemne vode. Putem podzemnih voda je došao u mora. Sad gotovo cijela populacija Švedske ima povišene količine DDT-ja u krvi. Jedu puno lososa, on se sad staložio u ribama, to je isto znanstveno dokazano. Tako da će se to trebati pratiti, bez daljnjega, dugi niz godina, kaže Brmež.
– Sve kemikalije koje su nastale u tom požaru su opasne, većina njih je opasna. Neke od njih su i kancerogene. Ali rizik koliki je, on ovisi o tome kolika je koncentracija tih kemikalija sada u okolišu, i koliko vremena su ljudi, ako govorimo o ljudskom zdravlju, bili izloženi tim kemikalijama. Međutim, bez poznavanja točne koncentracije, bez poznavanja koje kemikalije su u pitanju, nitko ne može tvrditi niti da je rizik veliki, niti da je rizik mali, kaže prof. dr. sc. Branimir Hackenberger.
Hackenberger smatra da u ovom slučaju nije moglo doći do samozapaljenja – “netko je morao htjeti da to gori ili se radilo o nekakvoj bedastoj nesreći”.
– Mislim da ovaj požar bi više mogli nazvati jednom moralnom katastrofom, jednom etičkom katastrofom glede onih koji su taj požar prouzročili, jer on najvjerojatnije nije spontano nastao, nego je on prouzročen iz nekog razloga. Možemo ga nazvati marketinškom katastrofom za istočnu Slavoniju jer sada svi mediji pišu o tome kako je ovdje sve otrovno i diže se panika. A mislim da bi preusiljeno bilo to proglašavati ekološkom katastrofom. To je bila ekološka nesreća ili ekološki akcident, kaže Hackenberger.
Kaže da se plastika ne bi trebala gasiti vodom, ali da su, prema njegovim informacijama, vatrogasci koristili ono što su mogli, piše HRT.
