U svojoj najnovijoj analizi glavnih globalnih trendova i izgleda za sljedeće dvije godine Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) navodi da će se usporiti rast BDP-a jer stroži financijski uvjeti, slab rast trgovine i niže poslovno i potrošačko povjerenje nastavljaju uzimati danak globalnim gospodarstvima.
Na globalnoj razini se predviđa smanjenje rasta na 2,7% u 2024., s 2,9% ove godine, prije nego što poraste na 3% u 2025., zbog oporavka realnog rasta prihoda i nižih kamatnih stopa, navodi se u analizi.
Kako piše euronews, Europa, u kojoj na gospodarstvo usko utječu visoke kamatne stope i gdje viši troškovi energije povlače prihode, suočava se s posebno teškim putem za potpuni oporavak.
Pema OECD-u, eurozona može očekivati godišnji rast BDP-a od 0,5% u posljednja tri mjeseca 2023. Očekuje se da će BDP u eurozoni porasti za 0,6% ove godine, nakon čega slijedi 0,9% u 2024. odnosno 1,5% 2025. godine.
Inflacija jenjava, ali i dalje izaziva zabrinutost
Ukupna inflacija pala je gotovo posvuda tijekom prošle godine, uglavnom pod utjecajem umjerene razine cijena energije u prvoj polovici 2023.
Međutim, rezovi ključnih gospodarstava OPEC+ i poremećaji opskrbe na tržištu nafte rezultirali su višim cijenama nafte od lipnja. To u kombinaciji s neizvjesnošću zbog rastućih geopolitičkih napetosti trenutno zamagljuje izglede za inflaciju.
Prema OECD-u, inflacija u eurozoni usporit će na 2,9% iduće godine te e se zaustaviti na 2,3% u 2025. godini.
Nezaposlenost je i dalje niska
U svim zemljama OECD-a stope nezaposlenosti ostaju niske s očekivanih 5,1% za 2024. i 2025. godinu.
Ta bi stopa mogla porasti u SAD-u, UK-u, Kanadi i Australiji, no očekuje se da će nezaposlenost u Japanu i eurozoni ostati niska i blizu trenutne razine od 6,5%.
Posljedice rata na Bliskom istoku
Prošireni sukob na Bliskom istoku mogao bi prebrisati trenutna globalna gospodarska očekivanja, posebno za europska gospodarstva. Naime, širi sukob na Bliskom istoku mogao bi stvoriti značajne poremećaje na energetskim tržištima i glavnim trgovačkim rutama, a sve to bi u konačnici moglo rzezultirati povećanom inflacijom.
Nadalje, ako središnje banke zadrže kamatne stope višima dulje od očekivanog, to bi podrazumijevalo i strože kreditne standarde usporavaju daljnju potrošnju i rezultiraju porastom nezaposlenosti i bankrotima.
Cijene hrane
Rabobank, specijalizirana banka za hranu i poljoprivredu, rekla je u svojim godišnjim prognozama za 2024. da će ukupna inflacija cijena hrane biti smanjena padom cijena ključnih namirnica kao što su šećer, kava, kukuruz i soja jer uzgajivači povećavaju proizvodnju kao odgovor na visoke cijene. Potražnja će, u međuvremenu, pasti jer se potrošači bore s učincima visokih kamata i inflacije, piše Financial Times, a prenosi N1.
No, kako piše BNN Bloomberg, predviđa se da će neke kategorije doživjeti brži rast cijena od drugih pa bi tako najviše mogle porasti cijene pekarskih proizvoda, mesa i povrća. Cijene ovih proizvoda mogle bi porasti između pet i sedam posto.
Cijene u restoranima i plodovi mora poskupjet će između tri i pet posto, dok će mliječni proizvodi i voće poskupjeti između jedan i tri posto.
