Ako smo preplatili žičaru, ne moramo i novi Maksimir. Od Grčke i Mađarske do Barcelone i Madrida: Koliko su koštali stadioni?

Screenshot: Youtube

Vi nama zemljište na kojem je maksimirski stadion, mi vama 10 drugih. Eto tako se Vlada Andreja Plenković dogovorila s Crkvom pa će navijači dobiti novi stadion, a vjernici 10 novih crkava od Botinca do Sesvetskih Sela. Ali znate i sami, mi u Zagrebu sve volimo preplatiti. Sjetite se samo naše divne žičare koja je koštala 100 milijuna eura, duplo više neto one u švicarskom Matterhornu, čije su gondole optočene Swarovski kristalima. Da ne bi napravili jedan stadion s novcem koji je dovoljan za njih pet, Direkt je ispitao koliko su koštali top europski stadioni

Više od četvrt stoljeća natezanja trebalo je proći da se, kako to političari vole reći, oko Maksimira steknu uvjeti. Povrat 30 hektara zemljišta oko stadiona koje je bilo u vlasništvu Crkve bila je ključna prepreka za kretanje u realizaciju izgradnje novog stadiona. Istog onog stadiona u koji je već dosad, od prve rekonstrukcije, potrošeno više od 100 milijuna eura.

Taj je novac bačen u vjetar. I tek sad kreće dugotrajan proces koji bi u končanici trebao rezultirati nečim ovakvim. Autor takvog izgleda novog maksimirskog zdanja, arhitekt Otto Barić još preklani je predstavio vizual stadiona od 34 tisuće mjesta čija bi cijena bila oko 60-ak milijuna eura. A sad ponovno ide natječaj, piše Danas.hr.

“Negdje na proljeće iduće godine bi se mogla zatražiti dozvola, pa na ljeto, ne 2024. nego 2025. krenuti, pa 2025. i 2026., možda i 2027. Znači, prilično taman, s tim da tu ima jedan mali catch, druge godine su izbori”, predviđa Barić.

A kako kod nas politika o svemu odlučuje, svi projekti o politici ovise, pa tako i onaj obnove stadiona u Kranjčevićevoj, koja bi trebala prethoditi Maksimiru. Već u proljeće iduće godine tamo bi trebali početi radovi, nastat će novi stadion sa 12 tisuća sjedećih mjesta, po posljednjim europskim standardima. Liga prvaka, utakmice reprezentacije, sve će se tamo moći igrati, a trebalo bi biti gotov 2025.

A baš je prekjučer iz Rijeke stigla svemirska vizualizacija izgleda novog stadiona na Kantridi u Rijeci, pa onda i najava gradnje novog stadiona u Splitu s 30 tisuća mjesta. No, to su sve najave zasad jedini novi stadion po najnovijim standardima izgradili su u Osijeku Mađari.

“Tko god je bio u Osijeku vidio je da je to nešto što doista odgovara standardima 21. stoljeća i vremenu u kojem se nalazimo. Naravno da ne možemo očekivati da će strani investitor biti zainteresiran u svakom gradu u kojem je to potrebno investirati svoj novac. Zato imamo kombinaciju lokalne vlasti, nacionalne i privatnih investitora koji u suradnji s klubovima trebaju preuzeti dio inicijative”, komentira profesor ekonomike sporta na Ekonomskom fakultetu Tomislav Globan.

A pozitivnih primjera ima svuda oko nas. Nacionalna arena Toše Proeski u Skopju rekonstruirana je na mjestu starog stadiona za 3 godine, s 36 tisuća mjesta i cijenom od 60 milijuna eura, kako se preklani zamislilo za novi Maksimir. Stadion Stožice u Ljubljana izgrađen je za dvije i pol godine s manjim kapacitetom i brdom popratnih sportskih sadržaja za 134 milijuna eura.

A spektakularan je i novi stadion AEK-a u Ateni, građen 5 godina, s 32 i pol tisuće mjesta, zs 75 milijuna eura. Takav bi stadion bio adekvatan i u Maksimiru.

“Čak je nekad bolje sagraditi i manji objekt koji će češće biti pun, to automatski ljepše izgleda, bolja je atmosfera, klubovima je bolje, a i veća je potražnja za ulaznicama ako je stadion manji, pa klubovi tu mogu i veće cijene postići”, primjećuje Globan.

Jer ne bismo se trebali uspoređivati s Budimpeštom gdje je Puškaš Arena građena tri godine za ogromnih 600 milijuna eura, a pogotovo ne s Realom koji upravo obnavlja Santiago Bernabeu u Madridu, stavlja i pomični krov i pomični teren, sve to za milijardu i 400 milijuna eura. Ili s Barcelonom koja je ove godine krenula u rekonstrukciju Nou Campa, a jedan od najvećih stadiona u Europi dobit će facelift za milijardu i 700 milijuna eura. Ali nacija drugih i trećih na svijetu s novom infrastrukturom može puno.

“Da recimo razmišljamo o tome hoćemo li sa, recimo, Mađarskom, Slovenijom, Austrijom napraviti neko Europsko prvenstvo. To se pokazalo apsolutno isplativim. Svjetska prvenstva su neviđeni izvor novaca, a Europska isto tako”, zaključuje Barić.

Termin 2036. još je prazan. Prije pomičnog krova i terena ili samo novih tribina, dobra bi bila i prva lopata mitskog novog stadiona, piše Danas.hr.

Share This Article