Članarine u strankama: Od “hvala, ne treba” i “daj koliko možeš” do nekoliko stotina eura

Foto: Unsplash

Da bi što uspješnije djelovale – zagovarale i provodile svoje politike i programe te ostvarivale ciljeve, političkim je strankama, kao i građanima, za “život” potreban novac. Stranke žive ili životare u političkom prostoru oslanjajući se na nekoliko izvora financiranja. Najčešće su to članarine i donacije, a najpouzdaniji izvor proračunske dotacije.

Ako su stranke parlamentarne ili ako participiraju u tijelima lokalne samouprave, tada su im najznačajniji izvor prihoda sredstva državnog i lokalnih proračuna. Formula je jednostavna – što više saborskih zastupnika te općinskih, gradskih i županijskih vijećnika, to više novca u stranačkim blagajnama, piše N1.

Financiranje iz članarina razlikuje se od stranke do stranke – neke ih ubiru, neke ne. U nekima su tek simbolične, a u drugima čak pozamašne, ovisno o visini plaće članova. Raspitali smo se u političkim strankama kako stoje s članarinama.

HDZ: Redovna i dužnosnička članarina
U HDZ kažu kako su prema odredbama stranačkog Statuta i Odluke o članarini, obveze plaćanja članarine oslobođeni redovni studenti, nezaposleni te članovi s plaćom i mirovinom manjom od 464,53 eura. Svi ostali članovi plaćaju redovnu članarinu u iznosu od 15,92 eura godišnje, a dužnosnici dužnosničku u iznosu od 5 posto od neto iznosa plaće ili naknade koje primaju.

U HDZ-u kažu, također, da su prihodi od članarine lani činile 16,82 posto ukupno ostvarenih prihoda stranke.

SDP: Plaćaju svi, od 66 centi do 398 eura
Dužnost svakog člana je da plaća članarinu, što je regulirano i odredbom Statuta SDP-a – rekli su nam u najjačoj oporbenoj stranci.

“Članarina u SDP-u nije jednaka za sve članove, a prilikom utvrđivanja njenog iznosa u obzir se uzima vrsta primanja i socijalno stanje člana. Članice i članovi koji su kao kandidati SDP-a izabrani na dužnost u predstavničkim i izvršnim tijelima u Hrvatskoj, kao i tijelima međunarodnih organizacija te od tih dužnosti primaju dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, dužni su plaćati posebnu članarinu. Najniža članarina iznosi 0,66 eura – nju plaćaju studenti, nezaposleni, članovi koji primaju minimalnu plaću i ispodprosječnu mirovinu, a za članove koji obnašaju dužnosti iz mandata SDP-a članarina je u visini njihove plaće. Članarina saborskih zastupnika uglavnom iznosi 199 eura, dok eurozastupnici plaćaju 398 eura”, kažu.

Prošle godine udio prihoda od članarine u ukupnim prihodima SDP-a bio je 6,7 posto, a ove godine je planirano da bude 6,2 posto.

Možemo!: Članarina obvezna, ali nije visoka
U stranci Možemo! kažu da je članarina obavezna za sve članove, a najmanji iznos godišnje članarine koji su svi članovi dužni uplatiti iznosi 1,33 eura.

Naravno, članovi mogu prema svojim mogućnostima uplatiti i više, a osim članarine, članovi Možemo! mogu tijekom godine uplaćivati i članske doprinose čiji iznos je proizvoljan. Udio prihoda od članarina i članskih doprinosa zajedno u dosadašnjim prihodima stranke u 2023. godini je 6,74 posto, rekao nam je glasnogovornik Možemo! Gordan Bosanac.

Socijaldemokrati: Od 1 do 100 eura mjesečno
“Članarina u stranci Socijaldemokrati je obvezna i iznosi za saborske zastupnike (ovisno o dužnosti koju obavljaju u Hrvatskom saboru) od 60 do 100 eura na mjesec, za zaposlene 3 eura mjesečno, za umirovljenike 1,5 eura mjesečno te za nezaposlene i studente 1 euro mjesečno. Udio prihoda članarina u ukupnim prihodima stranke veći je od 90 posto”, odgovorio nam je Sebastijan Svat, zamjenik glavnog tajnika stranke.

HNS: Članarina i doprinosi nisu obvezni
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati financira se iz članskih doprinosa, članarine, dobrovoljnih priloga, iz sredstava državnog proračuna, te proračuna jedinica samouprave i jedinica lokalne samouprave, na način i pod uvjetima utvrđenima Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Plaćanje članarine i članskih doprinosa nisu obvezni, a udio članarina i članskih doprinosa ovisno o godini kreće se između 10 i 20 posto – kažu u toj stranci.

Reformisti: Beznačajan udio u prihodima
U Narodnoj stranci – Reformistima kažu kako je, sukladno Pravilniku stranke, članarina dobrovoljna za svo članstvo i kao takva čini beznačajan udio u prihodima. No, članski doprinosi, koji su posebno regulirani Pravilnikom, čine oko 10 posto ukupnih prihoda stranke.

Fokus: Nema članarina, samo donacije, krediti…
Jedna od rijetkih stranaka u Hrvatskoj koja nije uvela obvezu plaćanja članarine je Fokus. Ondje kažu da se rad stranke financira kroz donacije članova i simpatizera, kreditnim zaduživanjem – posebno u izbornim godinama, kao i iz proračunskih izvora.

IDS: Članarine se sastoje od tri dijela
Članarina članova Istarskog demokratskog sabora (IDS) sastoji se od osnovnog, dodatnog i dopunskog dijela. U stranci pojašnjavaju da osnovni dio članarine iznosi 20 eura godišnje taj je iznos obvezan samo za članice i članove koji obnašaju stranačke funkcije, dok ostali članovi nisu obvezni plaćati članarinu.

Dodatni dio članarine plaćaju članice i članovi stranke koji u radnom odnosu obnašaju javne dužnosti, dok dopunski dio plaćaju oni koji ostvaraju naknadu koja proizlazi iz mandata IDS-a, poput vijećnika i članova nadzornih odbora. Prema podacima za 2022. godinu, udio prihoda od članarine u ukupnim prihodima IDS-a bio je 11,6 posto.

Centar: Nezaposleni i studenti ne moraju plaćati
Iznos članarine u stranci Centar ovisi o tome jesu li članovi zaposleni ili umirovljenici ili, pak, predstavnici stranke u izvršnim tijelima vlasti, kaže glasnogovornica stranke Ana Lučin.

Redovna članarina za zaposlene iznosi 31,92 eura godišnje, a plaćanja su oslobođeni studenti i nezaposleni. Udio članarina u ukupnim prihodima Centra prošle je godine iznosio 2,38 posto, piše N1.

Share This Article