Tajna dobre prognoze je, otkriva Šolić, analiza većeg broja prognostičkih modela
Ivan Šolić, poznat u Dalmaciji kao Mali Vakula, za Slobodnu Dalmaciju je analizirao dva najbolja prognostička modela i otkrio kakvo nas vrijeme očekuje u prosincu, siječnju i veljači.
Na početku je upozorio kako je, a često to naglašava, prognoza vremena najpreciznija unutar 72 sata te kako svakim idućim danom (i satom) vjerojatnost njezina ostvarivanja znatno opada, a nisu rijetki ni slučajevi da prognoza “podbaci” neposredno pred sam događaj, osobito u zimskim mjesecima, kada, doslovce, desetinka stupnja odlučuje o tome hoće li padati kiša ili snijeg.
Bez obzira što nije riječ o prognostičkome materijalu u koji se možemo u potpunosti pouzdati, sezonske prognoze sve su traženija “roba” u javnosti, što nije ni čudno s obzirom na galopirajuće klimatske promjene i sve izraženiji utjecaj vremena na kvalitetu našeg života. Temperatura oceana, solarna aktivnost, led i snijeg na polovima, ENSO index… samo su neki od brojnih parametara na osnovi kojih se izrađuju sezonske prognoze vremena.
Tajna dobre prognoze je, otkriva Šolić, analiza većeg broja prognostičkih modela, a ne samo jednoga. Stoga ćemo za analizu nadolazeće zime koristiti dva najbolja europska prognostička modela, ECMWF iz Readinga i UKMO, također iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Dugoročni prognostički materijal za nadolazeću zimu neće se svidjeti ljubiteljima zimskih radosti budući da on signalizira kako bi se ove zime mogla uštedjeti koja kuna za grijanje stana, što će svakako razveseliti većinu čitatelja. Ipak, budite oprezni, jer iako sezonske prognoze (uporno) iz izlaza u izlaz signaliziraju pozitivna odstupanja temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka, to ne znači da neće biti hladnijih dana i/ili razdoblja ove zime i “izleta” hladnoće s dalekog sjevera i sjeveroistoka Starog kontinenta (u što ćemo se uskoro uvjeriti), a uz aktivnost Sredozemlja, u Zagori će vjerojatno biti snježnih epizoda, osobito na višim nadmorskim visinama.
U drugom dijelu zime signali za pozitivna odstupanja su nešto manji, pa bi u tom razdoblju snijega moglo biti i u nizinama. UKMO za veljaču i ožujak, po pitanju snježnih oborina, puno je optimističniji za Dalmaciju od ECMWF-a, pa je moguće da snijeg u tom razdoblju iznenadi i obalu i otoke. ECMWF je, kad je u pitanju stvaranje snježnog pokrivača, ustrajan u prognozama snježnog deficita, ne samo na našim prostorima, nego i na području gotovo cijelog Starog kontinenta, osim Alpa, Skandinavije i krajnjeg sjeveroistoka Europe.
‘Dječačić‘ – glavni krivac za toplu zimu
Prvi parametar zbog kojeg se prognostički modeli (redom) zaklinju u toplu zimu, na kraju kad se svi punti zbroje, jest pozitivan ENSO index “El Nino”, odnosno “dječačić”, kako mu tepaju ribari u Južnoj Americi, koji definira anomalije temperature površine mora zapadnog dijela Tihog oceana, a znanstvenici povezuju godine “El Nina” s većom vjerojatnošću za razvoj tople zime, za razliku od negativne vrijednosti ovog indeksa (“La Nina”) koja se dovodi u kontekst s normalnijom zimom, navodi Mali Vakula.
Konačno, engleski ECMWF za zimu 2023./2024. u razdoblju prosinac – ožujak prognozira nešto topliju zimu od višegodišnjeg prosjeka (30 godina) u cijeloj Europi, a na našem području u prosjeku 0,5-1,5 °C pozitivno odstupanje temperature zraka. (Pamtimo i viša prognozirana odstupanja u zimama koje su za nama.)
Za sve zimske mjesece u Dalmaciji model signalizira manje odstupanje oborina od višegodišnjeg prosjeka za prosinac i siječanj te umjereno odstupanje za veljaču i ožujak, iz čega možemo zaključiti kako bi zima trebala biti nešto vlažnija od prosjeka te kako oborine neće izostati, prenosi Jutarnji.
Nakon što je elaborirao sezonsku prognozu, vratio se na tjednu prognozu. U razdoblju od 27. 11. do 10. 12. ECMWF model signalizira umjereno negativno odstupanje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka, temperature zraka u okviru prosjeka sredinom mjeseca te manja pozitivna odstupanja temperature u drugoj, blagdanskoj polovini mjeseca. Kad je, pak, o oborinama riječ, u posljednjim danima studenoga i prvim danima prosinca njihove vrijednosti trebale bi biti nešto iznad prosjeka, dok bi ostatak mjeseca one trebale biti u okviru prosjeka. Kad podvučemo crtu, prosinac miriše na prosjek, što je svakako dobra vijest za naše čitatelje koji u tom mjesecu suše mesne proizvode.
Zaključak: zbog udaljenosti prognoziranog razdoblja, sezonske prognoze ne smijemo uzeti zdravo za gotovo, već na njih treba gledati isključivo kao na trend, pa iako one ne bude optimizam kod ljubitelja zime, snijega i hladnoće, otpisati zimu na račun predikcije pozitivnih odstupanja sezonskih prognoza bilo bi vrlo neozbiljno, dapače, uskoro nam stiže prvi prodor hladnoće koji će u naše krajeve donijeti temperaturno vrijeme primjerenije razdoblju godine u kojem se nalazimo od ovoga kojem svjedočimo posljednjih dana! Sigurni smo, sezonskim prognozama usprkos, zima 2023./2024. imat će štošta za reći, osobito u drugom dijelu zime.
