‘Jedan od velikih neuspjeha pokreta za zaštitu okoliša leži u tome što se ignoriraju klasna dimenzija i društvena nejednakost‘
Moramo se pozabaviti ogromnim nejednakostima između ugljičnog otiska bogatih i siromašnih. Bit će potrebni propisi za zabranu robe i usluga koje imaju nepotrebno visoke emisije stakleničkih plinova, kao što su privatni zrakoplovi, prevelika vozila i letovi na kratkim udaljenostima. Bogate zemlje također moraju uvesti progresivne poreze na ugljik uzimajući u obzir prihode ljudi, ali i njihovu spremnost da smanje svoje emisije, rekao je u intervjuu za The Guardian ugledni francuski ekonomist Thomas Piketty, autor knjige “Kapital u 21. stoljeću” i jedan od vodećih svjetskih mislilaca o nejednakosti.
On također upozorava kako su ekolozi do danas mahom izbjegavali bilo kakav oblik klasne analize, tj. nije se rješavao problem siromašnih ljudi u bogatim zemljama.
– Jedan od velikih neuspjeha pokreta za zaštitu okoliša leži u tome što se ignoriraju klasna dimenzija i društvena nejednakost. Smatram da je to vrlo upečatljivo. Jer taj jaz sad je veći nego ikad i on je glavni čimbenik u napadima na klimatske politike – dodao je Piketty.
On također upozorava na loše energetske politike diljem svijeta koje stavljaju veći teret na siromašne ljude, kojima energija, hrana i stanovanje zauzimaju daleko veći udio u kućnom proračunu, nego dobrostojećima, prenosi Jutarnji.
– I to onda izaziva reakciju. Ako se klimatska politika koja utječe na ljude s niskim primanjima smatra nepravednom, dok oni s luksuznim načinom života nastavljaju po svome bez posljedica, naravno da će se pojaviti prosvjedni pokreti, poput ‘Pokreta žutih prsluka‘, koji je prije pet godina eskalirao u Francuskoj. Svi moraju uložiti određeni napor da smanje emisije ugljičnog otiska, ne samo bogati. Ali taj napor mora biti raspodijeljen tako da ga stanovništvo može prihvatiti. Ako se ovime ne pozabavimo, posvuda ćemo imati ogroman ‘Pokret žutih prsluka‘ – govori Piketty.
On predlaže i uvođenje “progresivnog poreza na ugljik”, što znači da bi svatko imao besplatnu emisijsku dozvolu koja pokriva uobičajene potrebe, ali aktivnosti izvan toga – npr. česti letovi zbog godišnjih odmora, velike kuće ili velika vozila – više bi se oporezivali, tj. aktivnosti koje najviše zagađuju bile bi podvrgnute “enormnoj poreznoj stopi”.
– Vjerujem da bi takav pristup zaživio i postao popularan. Trenutačno su manje imućni ljudi najviše zabrinuti da će upravo oni snositi najveći teret mjera za smanjenje emisija. Mnogi iz socioekonomski ugroženijih skupina već sad se osjećaju kao da je sve protiv njih i da će oni morati plaćati za sve, posebno za ljude u ruralnim područjima. To je velik dio političkih poteškoća s kojima se danas susrećemo. Moramo pokušati učiniti sve što možemo kako bismo uvjerili ove skupine da ljudi na vrhu pošteno plaćaju svoj dio. Morate početi na samom vrhu, s ljudima koji bi uzeli privatni avion – kaže Piketty.
The Guardian piše kako se klimatska kriza često doživljava kao suprotstavljanje razvijenih zemalja onima u razvoju.
– Ali mnogi siromašni ljudi u bogatim zemljama u opasnosti su od nacionalističkih i populističkih političara koji se protive klimatskim mjerama. Zato je nužno razviti novi oblik klasne solidarnosti koji nadilazi nacionalnu državu. Bez takvih reformi imat ćemo veliku klimatsku katastrofu jer trenutačna politika očito ne funkcionira – zaključuje francuski ekonomist Thomas Piketty.
