Problem stvara oko porijekla astronoma, matematičara i filozofa Ruđera Boškovića po kojem je nazvana zračna luka u Dubrovniku
Ugledni britanski list The Guardian, u četvrtak je objavio kako je promjena imena dubrovačke zračne luke “zapalila novi etnički spor između Hrvata i Srba”, navodeći da se problem stvara oko porijekla astronoma, matematičara i filozofa Ruđera Boškovića, po kojem je zračna luka nazvana.
Dubrovnik je bio poznat kao Ragusa, kad se Ruđer Bošković rodio 1711. godine. Za njegovu majku je poznato kako je porijeklom iz Italije, gdje je i Bošković s 14 godina otišao kako bi nastavio školovanje i karijeru.
Kako prenosi Guardian, identitet i porijeklo njegova oca sada su dovedeni u pitanje. Nikola Bošković bio je dubrovački trgovac iz sela Orahov Do, koje je sada dio Bosne i Hercegovine, piše Jutarnji.hr.
– To selo sada pripada srpskoj polovici Bosne poznatoj kao Republika Srpska. Separatistički čelnici žele izgraditi svoju zračnu luku u Trebinju, nedaleko sela Orahov Do i također je žele nazvati po Ruđeru Boškoviću. Njihov argument je da su Nikola Bošković i njegov klan bili Srbi prije nego što su prešli na katoličanstvo – piše britanski list.
Navode kako srpski znanstvenici tvrde da je Nikolino preobraćenje bilo čisto transakcijsko – kako bi se mogao oženiti u katoličku obitelj u Dubrovniku ili nastaviti svoju karijeru, stoga nije promijenilo suštinski srpski identitet obitelji.
Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije opisao je Ruđera Boškovića kao “Srba katolika”, dok je Danilo Kovač, povjesničar sa Sveučilišta Sapienza u Rimu naglasio kako je kod pitanja njegovog etničkog porijekla ključno priznati da je koncept nacionalnog identiteta imao različita značenja u vrijeme njegovih predaka.
Osvrćući se na radove srpskih i crnogorskih znanstvenika koji tvrde da je obitelj bila srpska, dodao je da povijesni zapisi nedvojbeno potvrđuju da je njegov otac Nikola posjećivao i opisivao srpske pravoslavne crkve i manastire na Kosovu.
Ivan Maslać, komercijalni direktor Zračne luke Dubrovnik, odbacio je takve tvrdnje, navodeći da je imenovanje zračne luke njihova stvar i da neće nikoga pitati o tome.
– Naravno da Ruđer Bošković nije Srbin – zaključio je.
Domagoj Vidović, jezikoslovac s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje koji je istraživao Orahov Do, rekao je da je stric Ruđera Boškovića bio katolički svećenik don Ilija Bošković.
– Sve do početka 20. stoljeća u selu Orahov Do nije živio nijedan pravoslavac. Katoličko podrijetlo Boškovića seže više od 400 godina u prošlost. O tome postoje dokazi u biskupijskim izvješćima, maticama i popisima stanovništva – objasnio je Vidović.
Prema Guardianu, ovakvo “natezanje oko proslavljenih bivših stanovnika” nije ništa novo, budući da je Srbija 2006. godine beogradsku zračnu luku nazvala po Nikoli Tesli, legendarnom izumitelju i inženjeru elektronike.
– Tesla je po nacionalnosti Srbin rođen u selu Smiljan, koje se sredinom 19. stoljeća nalazilo u vojnoj krajini Austro-Ugarske i današnje Hrvatske. Iako jedva da je kročio u današnju Srbiju, Beograd smatra Teslu svojim. Njegov se pepeo nalazi u beogradskom muzeju, a Srpska pravoslavna crkva vodi kampanju da se on premjesti u katedralu, unatoč njegovom odvojenom pogledu na vjeru – prenose.
Referirali su se i na “gorku pobunu” Srbije kada je Hrvatska stavila njegov lik na svoje kovanice nakon pridruženja eurozoni početkom godine. Narodna banka Srbije tada je izjavila za agenciju France-Presse da time Zagreb uzurpira kulturnu i znanstvenu baštinu srpskog naroda.
Britanski list vjeruje da bi Tesla, koji je postao američki državljanin, vjerojatno bio zgrožen tim argumentima, podsjećajući da je jednom rekao kako je ponosan na svoje srpsko porijeklo i na svoju hrvatsku domovinu, naglašavajući da “živjeli svi Jugoslaveni”.
– Identitet i podrijetlo oca Ruđera Boškovića sada su dovedeni u pitanje, što još jednom dokazuje da je pripisivanje mjesta ljudima trnovit posao na Balkanu, gdje identitet može biti promjenjiv i vrlo emotivan. Općenito, vjerski izbori i opredjeljenja napravljeni stoljećima unazad učvrstili su se u etnički identitet: katolici u Hrvate, pravoslavci u Srbe, a bosanski Muslimani u Bošnjake – zaključuje Guardian, piše Jutarnji.hr.
