Državni proračun za 2024. godinu veći je za 3% u odnosu na ovogodišnji i iznosi 28,5 milijardi eura. Rashodi bi trebali iznositi 32,6 milijardi eura, što je porast od 11,2%. Prema Vladinim projekcijama, stopa inflacije trebala bi iznositi 3,1%. Tko su dobitnici, tko gubitnici novog proračuna?
Za iduću godinu planiran je rast prihodi države, ali i rast rashoda. Raste BDP, a inflacija pada, kao i udio javnog duga. Tako bi, prema procjenama Vlade, državna blagajna trebala izgledati iduće godine. Premijer Andrej Plenković tvrdi da je proračun održiv i ambiciozan.
Je li realan rast BDP-a od 2,8%? Što dobivaju umirovljenici? Što donosi rast izdvajanja za zdravstvo i socijalu? Hoće li se poboljšati standard građana?
Na ova pitanja u emisiji HTV-a Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić odgovarali su Marko Pavić (HDZ), Ivana Posavec Krivec (Socijaldemokrati), Sandra Benčić (Možemo!) i Dario Hrebak (HSLS), piše vijesti.hrt.hr.
Pavić: Proračun ambiciozan, održiv i prepoznaje potrebe građana i gospodarstva
Marko Pavić rekao je kako je ovo već osmi proračun koji Vlada Andreja Plenkovića donosi u Sabor.
– Proračun je ambiciozan, rastu rashodi 3,3 milijarde kuna. On je isto tako održiv, prepoznaje potrebe naših građana i gospodarstva. Proračun uvažava da smo već godinu dana u eurozoni, ovo je drugi proračun koji donosimo u eurima. Osiguravamo rast od 2,8% gospodarstvu, ali isto tako uvažavamo potrebu za značajnim povećanjem plaća, mirovina i svih stupova socijalne sigurnosti za naše građane, istaknuo je Pavić.
Rekao je da znaju da su mirovine i dalje male, unatoč značajnom rastu i rekordnom rastu, sada s usklađivanjem od neki mjeseci, gdje je prosječna mirovina narasla za 50% na 508 eura.
– Pored toga, otvaraju se značajna nova prava. Dvostruko više djece će imati dječji doplatak, 500.000 djece će imati pravo na dječji doplatak, uz besplatne udžbenike, besplatan prijevoz i besplatan obrok. Značajna su sredstva za obnovu, ali isto tako je 25 milijardi eura osigurano do 2030. koji će omogućiti i okvir za razvoj gospodarstva i ulaganje u digitalnu i zelenu tranziciju, naglasio je Pavić.
Benčić: Trebalo se ići ambicioznije s rastom plaća
Sandra Benčić rekla je da nije samo po sebi problem što rashodi rastu nešto više nego prihodi zato što je u ovom trenutku javni dug unutar svih granica unutar kojih treba biti.
– Smatram da se ambicioznije trebalo ići s rastom plaća u javnom sektoru jer je to jedini način da pokrenemo generalni rast plaća u narednih 5-7 godina unutar kojih apsolutno moramo hvatati prosjek plaća EU-a. Ako ne hvatamo prosjek plaća EU nama će se odljev ljudi iz Hrvatske nastaviti. Ponovit ću da je 260.000 ljudi, što je jedan cijeli Split i Rijeka zajedno, otišli su od 2016. godine nadalje iz Hrvatske i mislim da je to jedan od prioriteta.
Osvrnula se na premijera Andreja Plenkovića koji je spomenuo inkluzivni dodatak te se odmah na to nadovezala.
– Dvadeset godina različite organizacije civilnog društva traže uvođenje inkluzivnog dodatka za osobe s invaliditetom. Dobro je da se on uvodi, no ono što vidimo kao problematično prema tekstu zakona koji je bio u javnom savjetovanju je da se uvodi imovinski cenzus za inkluzivni dodatak, istaknula je.
Smatra da nije dobra logika da se uspostavlja dosta restriktivan imovinski cenzus.
– Nadam da ćemo i kroz amandmane i kroz naše aktivnosti koje ćemo imati u Saboru to poboljšati ako naravno to već prije ne napravi sama Vlada na reakcije organizacije civilnog društva i organizacije osoba s invaliditetom, rekla je Benčić.
Hrebak: Imat ćemo renesansu sljedeće godine u infrastrukturi
Dario Hrebak se osvrnuo se na rast plaća i rekao kako se slaže s kolegicom Benčić te smatra da je ključ svega prvo gospodarstvo.
– Gospodarstvo je to koje će puniti proračun, a onda se svi mi moramo dogovoriti kako ćemo to što se napuni, kako ćemo to na razuman način potrošiti. U pravu je da mi težiti k tome da hrvatski građani imaju veće plaće, da hrvatski umirovljenici imaju veće mirovine. No tu trebamo biti jako, jako oprezni. Borimo se s inflacijom i došli smo do neke faze gdje se ona normalizira. Danas je inflacija nešto više od 5%, a za sljedeću godine se prognozira da će pasti na 3,1%. Cijela europska zona, svi se borimo protiv inflacije i sve je to, otprilike, tu negdje podjednako, rekao je.
Istaknuo je da je doista veliki uspjeh što se u zadnjih četiri godine to što smo mi normalizirali udio javnog duga u BDP-u i on je pao sad već na 60,7%, dok je primjerice eurozona na 90%.
Rekao je kako je dobro da imamo dosta veliki udio europskog novca u proračunu.
– To znači da ćemo imati renesansu sljedeće godine u infrastrukturi, gradit će se škole, vrtići, znam da se gradi škole u Zagrebu, u Bjelovaru, vrtići isto tako ogromna količina. Dižemo polako tu infrastrukturu i živimo na tim europskim fondovima. Ono što nije dobro kod europskih fondova je to da moramo paziti kako kad jednom nestane tog ogromnog novca, upozorio je Hrebak.
Posavec Krivec: Europskim novcem skriva se neefikasnost države
Ivana Posavec Krivec naglasila je da mi danas s europskim novcem zapravo skrivamo neefikasnost naše države.
– To je ono što se trenutno ne vidi, a što će se možda vidjeti za sljedećih nekoliko godina. Nažalost, mi nismo sav taj silni novac uložili u to da stvorimo dodatnu vrijednost koja će nas održati kada prestane taj europski novac dolaziti, rekla je.
Spomenula je da se vidi kako primjerice jaka gospodarstva kao što su Njemačka, koja puni europski proračun pa time onda pomaže i nama, je u granici nečega što bi se sutra moglo zvati recesijom. Stoga smatra da se postavlja pitanje kako će se to kasnije manifestirati i na druge zemlje Europske unije.
– Otvara se pitanje što će biti nakon 2027., 2028. ili 2029. godine i na koji način će Hrvatska pružiti otpor takvom možda tada oslabljenom vlastitom gospodarstvu. Postavlja se pitanje što smo mi učinili da naša država bude efikasnija, da naša ogromna državna potrošnja koja je za sada na razini otprilike 40%, a tu moram reći da smo u rangu s najrazvijenijim europskim državama (Finska, Danska, Njemačka, Belgija) za kojima kaskamo oko 30%. Toliko smo manje razvijeni od tih država, a imamo istu razinu potrošnje. To je nešto što nije dobro i na što mi skrećemo pozornost, kazala je.
Istaknula je da transfere, poput mirovina, sva pojačanja koja idu u osobnu potrošnju pozdravlja, ali da to za Socijaldemokrate nisu potrošnja, već su izdatak, piše vijesti.hrt.hr.
– Ono što mi želimo je da se u Hrvatskoj omogući da se ojača potrošnja građana, da se ojačaju kapaciteti građana i da građani kroz svoju osobnu potrošnju mogu zavrtjeti taj kapital, rekla je.
Sraz Pavić-Benčić oko rasta plaća
Pavić je istaknuo kako je Vlada izborila i osigurala 25 milijardi eura europskog novca te istaknuo da su to razvojna sredstva i da je to prilika da se do 2030. Hrvatska popne na razinu BDP-a Europske unije.
– U mandatu Vlade smo se popeli sa 61% na 73% i cilj je do 2030. godine se ujednačiti s prosjekom EU-a, rekao je Pavić.
Osvrnuo se na Benčić koja je rekla da je za još veći rast plaća, a u poreznoj reformi jedino građani Zagreba neće dobiti značajnije povećanje plaća jer ukinuti prirez grad Zagreb neće unijeti u rast plaća.
Benčić je uzvratila da je država jedina koja, razlika od jedinica lokalne samouprave, smije imati proračunski deficit. Dodala je kako proračun grada Zagreba ima obvezu pet godina biti u suficitu jer je prethodna vlast napravila deficit i skrivene troškove.
Deficit nije dar za superizbornu godinu
Hrebak smatra da rast deficita koji raste s 235 milijuna eura ove godine na 1,5 milijardi eura iduće godine nije dar za superizbornu godinu.
– Vlada mora ići u potez da pomogne građanima, umirovljenicima i gospodarstvu. Bitno je da se javni dug ne povećava, mi i dalje rastemo i to je dobro. Možda ne rastemo onom brzinom kojom bismo htjeli, ali u danim okolnostima koje imamo u jeku svega što se događa oko nas, mi dobro realno stojimo. Uvijek može bolje, međutim realno gledajući dug od 1,5 milijardi eura nije nešto što si Hrvatska ne može priuštiti, smatra Hrebak.
Kako do povećanja mirovina za jednu trećinu
Posavec Krivec je komentirala 8,4 milijarde eura težak mirovinski sustav, piše vijesti.hrt.hr.
– Na razini BDP-a Hrvatska izdvaja 9,5% za mirovinski sustav. Ako znamo da je prosjek EU-a otprilike 12% BDP-a onda znamo da u Hrvatskoj ima još prostora da se kroz proračun zagrabi za mirovinski fond. Kada bismo u tih 2,5% koliko nam ostaje (do prosjeka EU-a) imali bismo mogućnost da odmah sve mirovine u Hrvatskoj rastu za otprilike jednu trećinu. Tek tim potezima bismo osigurali da izmaknemo građane koji žive najteže, oni koji su na granici siromaštva, u jednu razinu u kojoj bi se moglo dostojanstveno živjeti u starosti. Tu se postavlja pitanje zašto smo još na razini 9,5% BDP-a učešća u mirovinskom fondu dok su europske zemlje s kojima se pokušavamo mjeriti na višoj razini, konstatirala je.
