Poznati škotski meteorolog Scott Duncan, koji se na društvenim mrežama može pohvaliti s više od 45.000 pratitelja, objavio je kako je ovogodišnji listopad najtopliji ikada na kugli zemaljskoj, otkada postoje službena mjerenja, naravno. Osim Skandinavije, Patagonije i dijelova Antarktike, rijetko se još koje područje na kugli zemaljskoj može pohvaliti uobičajenim temperaturama u listopadu.
Nakon analize vodećih prognostičkih modela, prvenstveno engleskog ECMWF modela, mišljenja smo kako bi se hladna zračna masa akumulirana na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta prema našim prostorima mogla “pokrenuti” tamo negdje u drugoj polovini mjeseca, što znači da bi nam uskoro mogla zatrebati i topla zimska odjeća, ali i veće račune za struju, piše Slobodna Dalmacija.
Kanadski GEM model također “vidi” scenarij u kojem će stići zahladnjenje, ali doduše u malo blažoj varijanti. Američki GFS model još se “traži”, ali i on ide u smjeru zahladnjenja i bure. Ako se ostvari takav (zimski) scenarij koji predviđaju pojedini prognostički modeli, na vrijeme ćemo vas informirati. U ovom scenariju konačno bi stigao jedan vjetar koji je simbol našeg podneblja, a više smo i zaboravili kakav led tjera u kosti, njezino visočanstvo – bura…
*Napominjemo kako su prognoze najpreciznije unutar 72 sata i da svakim daljnjim satom (danom) vjerojatnost njihova ostvarivanja znatno opada, a tu vidimo i “šansu” za sve naše čitatelje kojima zima i nije baš omiljeno godišnje doba. Dugoročne prognoze vremena treba shvatiti isključivo kao trend, a nikako ih uzimati “zdravo za gotovo”.
Na prvu, možda zvuči kao još kao jedan dosadan klimatološki izvještaj, i vjerojatno se pitate: zanima me Dicmo, a ovaj piše o – Patagoniji? Kakve to veze ime? Ima, itekako… Porast temperature na globalnoj razini, osobito zagrijavanje na oceanskim prostranstvima, ima velik utjecaj na atmosferska strujanja, a, slikovito rečeno, razvoj super(moćnih)ciklona u takvim uvjetima, zbog dolaska hladne zračne mase nad zagrijan ocean, možemo promatrati kao na klijanje sjemenke u Petrijevoj zdjelici; kada se nađe u povoljnim uvjetima, ona brzo klija.
Topao ocean je “hrana” za oluje, što bi moglo i objasniti činjenicu sve češće pojave sustava s tropskim obilježjima na našem zemljopisnom području. Također, Scott Duncan ističe još jednu zanimljivost: 2023. godina je na dobrom putu da ostvari neslavan (meteorološki) rekord te da “izbije” na prvo mjesto najtoplijih godina u povijesti mjerenja!
VIKEND-PROGNOZA – NESTABILNO, SNIJEG NA VRHOVIMA PLANINA
PETAK (TKO MOŽE, NEKA GA PRESPAVA) – ciklona će preko Genovskog zaljeva u noći na petak stići na naše područje. Oborine će se sa sjevernog Jadrana brzo širiti prema jugu, a do ranih jutarnjih sati poremećaj će zahvatiti cijelu obalu. Ujutro će oborine biti najobilnije u sjevernoj Dalmaciji, sredinom dana i u poslijepodnevnim satima u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Maksimalne dnevne temperature zraka bit će do 17 °C uz obalu, u Zagori do 12 °C.
Meteolarm DHMZ-a na njihovim službenim stranicama za sutra izgleda kao test za daltonizam, u prijevodu, neka vam ne bude teško pratiti službena upozorenja (na jako i vrlo jako jugo), osobito ako boravite na moru. Zanimljivost je kako bi se za vikend, konačno, i vrhovi nekih naših planina trebali zabijeljeti pa će u očima promatrača s nižih nadmorskih visina biti dašak zime. Naš prijedlog, naravno ako ste u mogućnosti, s obzirom na sve gore navedeno: tko može, neka prespava petak.
SUBOTA (TRAMONTANA) – subota će biti u znaku povremeno jakog zapadnjaka i tramontane, uz još malo niže jutarnje i dnevne temperature zraka. Zadržavat će se nestabilno vrijeme, oborine će biti češće u prvom dijelu dana, a sunčana razdoblja u drugom. Oborine više neće biti obilne. U planinama susnježica i snijeg.
NEDJELJA (SVJEŽE JUTRO) – jutro će posvuda u Dalmaciji uz obalu biti svježe (jednoznamenkaste vrijednosti temperature zraka), a u Zagori i prohladno s minimalnim temperaturama blizu 0 °C. Sunčana i oblačna razdoblja će se izmjenjivati, a oborine će biti više iznimka negoli slučaj.
Klimatolozima DHMZ-a u službenoj ocjeni listopada bila je potrebna samo jedna bojica, i to – crvena. Cijela domovina “završila” je u kategoriji – ekstremno toplo (u odnosu na razdoblje 1991. – 2020.), a posebno su se istaknuli Bilogora i Ogulin, uz odstupanje srednje temperature zraka od višegodišnjeg prosjeka za nevjerojatnih 4,6 °C! Kada je riječ o oborinama, klimatolozi DHMZ-a su veći dio Hrvatske smjestili u rubriku “normalno”. U kategoriju “vrlo kišno” smješteni su dio Parga i Rijeka. Kada je pak o Dalmaciji riječ, samo dijelovi Hvara, Vis, Korčula, Lastovo i dio juga bilježe deficit oborina, dok je ostatak Dalmacije u kategoriji “normalno”.
Kratkotrajna stabilizacija vremena koja je uslijedila u srijedu i donijela posvuda lijepo vrijeme, a u Zagori inje i prohladno jutro, uskoro će se okončati. Sa sjeverozapada Europe stiže nam poremećaj vremena koji nam ponovno donosi kišu, pljuskove i grmljavinu, mjestimice i obilnije (više od 30 l/mm²). Temperatura zraka će pasti pa će biti pokoji stupanj svježije. Slobodno možemo reći, temperature će biti nešto primjerenije periodu godine u kojem se nalazimo, osobito u Zagori, gdje će maksimalna dnevna temperatura zraka biti tek nešto viša od “mršave” desetke.
Uz nešto niže maksimalne temperature zraka i jako i vrlo jako jugo i istočnjak, jesenski ugođaj sutra će biti izražen i uz obalu. DHMZ je već na svojim službenim stranicama “upalio” meteolarm na jugo i oborine, a nemojte se iznenaditi ako ga u nedjelju “upali” i za tramontanu. Iako će se ciklona s glavninom oborina “ispuhati” u petak, ciklonalna aktivnost nad našim područjem odvijat će se i za vikend, pa će se i dalje zadržati vrlo nestabilno vrijeme. Stoga uz sunčana razdoblja, valja računati i na povremene oborine, piše Slobodna Dalmacija.
