Što se dogodilo s razinom mora i zašto su rive diljem Dalmacije i na sjevernom Jadranu poplavljene, pitala je akademika Mirka Orlića, profesora na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovnog matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, reporterka Dnevnika Nove TV Valentina Baus.
“Ono što se dogodilo zadnjih devet dana su bile četiri uzastopne poplave. Mi imamo marograf u Bakru od 1929. godine i kad on zabilježi vodostaj koji je viši od jednog metra u odnosu na srednju razinu mora tad dolazi do poplave. Tipično bismo to imali negdje jednom na godinu ili jedan put u nekoliko godina, a sad smo imali četiri puta u devet dana. Dakle imali smo poplave 27. i 31. listopada i zatim 3. i 5. studenog. Zadnja je bila danas”, objasnio je Orlić.
“Ono što je zanimljivo je da je ova zadnja poplava bila ne samo poplava nego je bila jedna od rekordnih poplava. Do poplavljivanja dolazi kad imate sinoptičku situaciju koja to podržava – niski tlak, južni vjetar, a to se ne dešava stalno, nego povremeno”, dodao je.
“Druga stvar koja je važna plima oscilacija – kada ona kulminira imamo poplavu. Treća stvar imamo klimatske promjene – podizanje morske razine koja traje desetljećima, brzina trenutačnog podizanja je oko tri milimetra na godinu – kad pomislite u 30 godina to je desetak centimetara. Dakle, kad se svi ti elementi zbroje, imamo ovakve efekte. Rekao bih da specijalna činjenica da smo dobili takav niz poplava unutar 10 dana i da smo dobili rekordno visoku poplavu jako ukazuje na efekt klimatskih promjena”, istaknuo je Orlić.
Komentirao je i koliko je stanje alarmantno: “Rekao bih da je stanje toliko alarmantno koliko smo mi govorili da jest – mi znamo što će se događati do kraja stoljeća, znamo da će podizanje morske razine do kraja stoljeća biti između 30 centimetara ako se bude malo emitiralo stakleničkih plinova i jedan metra ako bude puno.”
Upitan trebaju li gradovi na obali početi razmišljati o dizanju rive, Orlić je odvratio: “Mislim da gradovi moraju početi razmišljati što i kako raditi. Jedan način koji je dobar, a koji je počela Šibensko-kninska županija, jest graditi obalne planove u kojima će se označiti koji dijelovi obale su izloženi riziku što znači da se bar ne gradi novo na mjestima koja neće biti održive kroz dulje razdoblje.”, piše dnevnik.hr.
