Prognostičari opet najavljuju veliko nevrijeme u Hrvatskoj. Najtopliji listopad od kad postoje mjerenja još je jedno upozorenje da se klima mijenja. Akademik Mirko Orlić, klimatolog, Geofizički odsjek Prirodno-matematičkog fakulteta, Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji, regionalnom uredu svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF) i dr. sc. Ivan Guttler, klimatolog, zamjenik ravnateljice DHMZ-a gostovali su u emisiji HTV-a “Otvoreno” te govorili o vremenskim ekstremima.
Ivan Guttler je rekao kako su sinoptičari DHMZ-a izdali crveno upozorenje na izuzetno opasne vremenske uvjete za tri regije-riječku, kninsku i splitsku, piše vijesti.hrt.hr.
– To je prvenstvo tijekom noći. Ostatak dana u petak bit će narančasto upozorenje. Tri su elementa – velike količine oborina, snažan vjetar, prvenstveno jugo i rizik od grmljavinskog nevremena, koje lokalno može uzrokovati bujice. Ono što je naša preporuka da pratite prognoze DHMZ-a, upozorenja DHMZ-a i radarske snimke u kojem smjeru se kreće neka nestabilnost, rekao je.
Ovo što se događa u Francuskoj neće doći do nas.
– Neće biti u toj mjeri. Nažalost, imamo smrtne posljedice u dijelu europskih zemalja. Ovaj događaj je prognoziran još u subotu, prije nekoliko dana, tako da dosta su se građani pripremili i službe u tim državama. Nadamo se da je to uzrokovalo smanjenje potencijalno još većeg broja stradanja. Savjet je isto tako ljudima – ako baš ne moraju da ne kreću na put. Promet i to pomorski, kopneni, zračni promet je sad u ovakvim situacijama pod najvećim rizikom, ali očekujemo tijekom petka da će se ta situacija smiriti, pa će i subota biti nešto mirnija, rekao je.
Ekstremne vremenske pojave sve češće
Dunja Mazzocco Drvar rekla je kako su ekstremi sve češći.
– Činjenica je, to pokazuju stručna i znanstvena istraživanja, da su ekstremne vremenske pojave sve češće. One su sada, ako gledamo sveukupnost, otprilike dva puta češće nego što su bile prije 50-60 godina. Dosta je znanstvenih radova na tu temu napravljeno, analizirano je u posljednje vrijeme u posljednjih nekoliko godina, 500 i više ovakvih vremenskih situacija, ekstremnih, različitih, od suša preko poplava do toplinskih valova, i pokazalo se da je velika vjerojatnost za njihovu pojavu značajno veća. One su snažnije, imaju jače amplitude nego što su imale prije. Najviše je to, naravno, kod toplinskih valova koji su zapravo direktno vezani uz klimatske promjene, njihova pojavnost je i frekventnija i jača, rekla je.
Istaknula je kako je ekstremno vrijeme prva stvar koju su i meteorolozi počeli najavljivati kada su najavljivali posljedice klimatskih promjena.
– Upravo česte i prilično velike razlike u vremenskim prilikama u samo nekoliko dana ili u toku jednog mjeseca ili u toku jedne sezone, dodala je.
Mijenja se dinamika u srednjim geografskim širinama
Mirko Orlić je rekao da osim promjena srednjih vrijednosti, imamo i promjene ekstrema.
– Oduvijek smo znali da kad bude toplija atmosfera, da se može pohraniti više vlage u atmosferi, a to da znači imate dulja sušna razdoblja, intenzivna kišna razdoblja, imate nakon toga poplave. Zagrijavanje koje se događa, ono je različito na raznim dijelovima svijeta, ono je puno manje u području ekvatora. Zbog toga se mijenja dinamika u srednjim geografskim širinama, rekao je.
Orlić ne misli da se Europa brže zagrijava, područje Arktika se više zagrijava.
– Imamo mareografsku postaju u Bakru koja radi od 1929. godine, dakle skoro 100 godina. I pratimo te vodostaje cijelo vrijeme. Sad smo imali prošlog petka jednu poplavu, dakle 27. listopada, da bismo sljedeću imali u utorak, prije dva dana, 31. listopada. Unutar četiri dana dva puta poplave. To je evidentni pokazatelj da se mijenja dinamika, rekao je.
Dunja Mazzocco Drvar rekla je da smo posljednjih 60-ak godina izgubili 69 posto populacija vrsta na planetu.
Mirko Orlić komentirao je porast Jadranskog mora.
– Kod nas u Jadranu i uopće u Sredozemlju nije onaj glatki porast kada se vidi globalno. Imali smo dosta jak porast do 1950-ih godina, dosta stabilno od 1990-ih i sad imamo porast sličan globalnom. To znači oko 3 mm na godinu. Tako da imamo nekakve višegodišnje promjene. Međutim, promjene su još uvijek vidljive. Recimo 3 mm na godinu, to zvuči malo, ali kad pogledate kroz 30 godina, to vam je desetak centimetara. I to se već osjeti. Ako imate blagopovoljnu obalu, to jako utječe na to koliko je more poplavljeno, rekao je.
Što se prognoze tiče do kraja stoljeća, to je slično kao i globalno.
– Imate one optimistične prognoze, ako budu male emisije stakleničkih plinova, imate pesimistične, ako budu jako velike. Kad je riječ o optimističnima, govori se o 30-ak centimetara porasta, kad je riječ o pesimističnima, to je jedan metar. Treba znati da je to samo srednja razina. Na to dolaze oni poremećaji i meteorološki, ali koji onda još mogu dodatno pogoršati, rekao je.
Ivan Guttler rekao je kako će cijela ova godina biti toplija od prosjeka te zamolio građane da prate prognozu večeras.
Guttler je rekao kako imamo dvije krajnosti.
– Jedna je krajnost negiranje klimatskih promjena, druga krajnost je katastrofizam. Mi smo danas u nekakvoj sredini, znači neće svijet biti do kraja stoljeća topliji 10 stupnjeva ili 6 stupnjeva ili 5 stupnjeva. Idemo prema, nažalost, svijetu koji je globalno topliji 3 stupnja. On će uzrokovati puno problema. Neke najbogatije države će se moći prilagoditi na taj svijet koji je topliji i 1 i 2 stupnja. Čak i u Hrvatskoj postoje neki sustavi koji će moći se prilagoditi. Veliki je rizik za naše neposredno susjedstvo, znači sjeverna Afrika, Bliski istok, tu će promjene u klimatskom sustavu biti puno izraženije. Postoji rizik, naravno, povećanja pritiska u smislu migracija. Klimatske promjene će biti dodatni izvor poticaja tim građanima da se sele u Europu uz neke geopolitičke razloge. Prilagodba je dio rješenja, nismo u Hrvatskoj na nuli, imamo sustave za obranu od poplave, požara i za prognozu vremena, samo ćemo morati dalje ulagati, rekao je.
Orlić je rekao kako su promjene razine mora direktno povezane sa globalnim zatopljenjem.
– Kroz dva efekta. Jedno je da imate zagrijavanje, razina mora se povećava, a drugi je da imate otapanje leda na Grenlandu, na Antarktici i ledenjacima širom svijeta. To je izvor podizanja morske razine. Mjera u kojoj možemo zaustaviti zagrijavanje, a to znači u kojoj možemo smanjiti emisiju stakleničkih plinova, ujedno je i mjera u kojoj možemo usporiti zapravo podizanje morske razine, rekao je.
Mazzocco Drvar rekla je kako porast razine mora donosi i neke druge pojave, piše vijesti.hrt.hr.
– Uništavanje poljoprivrednog zemljišta. Jer kad nam se more navlači i povlači i opet navlači i povlači nekoliko puta pa onda višestruko ili sve češće i češće, ono zapravo onda ostavlja sve više soli na poljoprivrednom zemljištu koje onda više nije toliko plodno kao što je bilo prije. Nakon nekoliko godina ili desetljeća više nećemo imati recimo plodnu zemlju, rekla je.
