Iako proces klijanja spora bakterija može započeti već tijekom kuhanja, on se nastavlja dok hrana stoji na sobnoj temperaturi i zato ju je najbolje odmah staviti u hladnjak, čime se zaustavi razmnožavanje bakterija.
Posljednjih su se tjedana na platformama društvenih medija ponovno pojavila upozorenja vezana za opasnosti konzumiranja podgrijanih namirnica sa škrobom, posebno riže i tjestenine, a na TikToku se spominje i smrt studenta iz Bruxellesa koji se navodno otrovao podgrijanim špagetima spremljenima dan prije. Njegova je smrt, kako piše Journal of Clinical Microbiology, uzrokovana trovanjem hranom, točnije bakterijom Bacillus cereus. “Riječ je o mikroorganizmu u obliku spora koji se često vidi u tlu i sirovoj škrobnoj hrani poput riže i tjestenine, a koji obično ne uzrokuje bolest”, kaže dr. Ellen Shumaker, stručnjakinja za sigurnost hrane i direktorica programa Safe Plates na Državnom sveučilištu Sjeverne Karoline. Ipak, kaže, nakon kuhanja spore bakterije mogu proklijati objasnio je stručnjak, spore mogu proklijati, postati aktivne i stvoriti toksine koji uzrokuju bolesti”, prenosi Vecernji.
“Spore organizma klijaju kao odgovor na toplinu, a organizam koji preživi proces kuhanja brzo naraste u hrani koja nije dovoljno ohlađena. Nakon što dosegne relativno visoke koncentracije (stotine tisuća ili milijuna organizama), može uzrokovati bolest infekcijom ili stvaranjem toplinski stabilnog toksina. Kada ljudi progutaju organizam ili toksin, razbole se”, objasnila je stručnjakinja koja, kako bi se izbjegao rast bakterija preporučuje da se hrana nakon kuhanja skladišti na temperaturi nižoj od 4 °C.
“Iako proces klijanja može započeti tijekom kuhanja, on se nastavlja dok hrana stoji na sobnoj temperaturi. Nakon kuhanja, hrana je zrela za klijanje spora, osim ako se jelo odmah stavi u hladnjak, čime se zaustavi razmnožavanje aktivnih bakterija. Općenita je preporuka zato kuhanu hranu ostaviti na sobnoj temperaturi najviše dva sata”, kaže Schaffer, a ako ju se odmah ohladi, organizam se neće razmnožiti do opasnih razina čak ni ako ju naknadno ugrijete.”
Iako se vruća hrana može staviti izravno u hladnjak, Shumaker tvrdi da sve ovisi o količini hrane koju odlažete. Točnije, što je lonac veći, to će trebati više vremena da se ohladi hrana u sredini lonca. “Preporučuje se stoga prije stavljanja u hladnjak velike porcije tople hrane rasporediti u plitke posude kako bi se hrana brže ohladila”, savjetovala je za Huff Post. “Također, provjerite je li hladnjak namješten na nižu temperaturu od stupnja 4 °C”, savjetuje stručnjakinja.
Čak i male količine ove hrane mogu vas dovesti do dijabetesa
