Cijena kruha i pekarskih proizvoda zarolala se na više, a pšenice i brašna na niže. Pekarski su proizvodi nikad skuplji, iako su pšenica i brašno 50 posto jeftiniji nego lani
I to smo dočekali. Imamo najnižu stopu inflacije od veljače prošle godine. Cijene hrane u blagom su padu – u usporedbi s prošlim mjesecom niže su neznatnih 0,6 posto. U padu je cijena ulja, brašna, pšenice, pa i struje, no i dalje s druge strane jedemo skupi kruh. U odnosu na 2021. godinu, prema podacima FINA-em pekari su ostvarili triput veću dobit.
Cijena kruha i pekarskih proizvoda zarolala se na više, a pšenice i brašna na niže. Pekarski su proizvodi nikad skuplji, iako su pšenica i brašno 50 posto jeftiniji nego lani. Ovo je pekarska računica:
“Brašno je jeftinije, ali ostale sirovine nisu jeftinije. Primjerice, cijena kvasca je puno veća – duplo veća nego prije dvije godine, cijena soli je duplo veća. Nije samo brašno jedina sirovina u pekarstvu“ naglašava za RTL Danas Drilon Samahodaj, suvlasnik pekarnice u Zagrebu.
Iako su već sad za mnoge građane cijene napuhane, one bi mogle dodatno rasti. Trenutačne razine, kažu pekari nisu održive.
“Cijene kruha i sada su premale. Vjerojatno će ići još na više. Nema mjesta za snižavanje cijena, kruha pogotovo“, naglašava Samahodaj.
“Ako ćemo cijenu kruha gledati kroz cijenu pšenice, onda bi cijena trebala ići dolje. Međutim, cijena kruha ne sastoji se samo od cijene pšenice, tu su i ostali inputi. Nije realno za očekivati pad cijene kruha u dogledno vrijeme“, ističe Robert Jurišić, agroanalitičar.
Ipak, na krilima inflacije pekarska industrija snažno je rasla u protekloj godini. Ukupni prihodi veći su 23 posto, a neto dobit im je čak tri puta veća. Prema podacima FINA-e, preklani su zaradili 27 milijuna kuna, a lani čak 87 milijuna.
“Mi moramo napomenuti da 2021. nije referentna godina, to je godina pandemije i izostanka turističke sezone kad ovaj sektor bilježi svega 21 milijun kuna dobiti što je 80 posto manje nego godinu ranije. Kada bi uzeli referentnu godinu 2019., kao što to radimo s turizmom – tada bi rezultati 2022. bili daleko nepovoljniji“, upozorava Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Tada bi profitabilnost bila ispod 1,5 posto, što uvjerava struka, i nije nekakav spektakularan rezultat. Od ukupnog broja pekara, s dobitkom je poslovalo njih nešto malo manje od 70 posto, piše Danas.hr.
“Što znači da u tom sektoru postoji dosta tvrtki koje nisu uspjele pozitivno poslovati u prošlom razdoblju, što znači da u ovom sektoru ima dosta problema“, kaže Barišić.
Statistika je jedno, a stvarno stanje nešto potpuno drugo – tvrde pekari.
“Zarada je manja nego što je bila. Zato su takve cijene i ne vjerujem da će ići dolje. Možda i budu, ali mislim da bi to bilo suludo”, zaključuje suvlasnik pekarnice u Zagrebu Drilon Samahodaj.
