Dan nakon raketiranja Banskih dvora, sjedišta Vlade i rezidencije prvog predsjednika Franje Tuđmana i dan nakon što je istekao tromjesečni moratorij koji je tražila međunarodna zajednica, Hrvatski sabor donio je odluku o raskidu državnopravnih veza s bivšom državom. U emisiji HTV-a “Studio 4” gostovala je bivša saborska zastupnica i ministrica Vesna Škare Ožbolt te govorila o okolnostima te povijesne odluke, Saboru i putu koji je Hrvatska prošla otad do danas.
Zastupnici triju saborskih vijeća povijesne su odluke donijeli u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu i tako otvorili put neovisnoj i samostalnoj Hrvatskoj.
Vesna Škare Ožbolt je naglasila kako je odluka Sabora imala deklarativni karakter jer je u srpnju donesena odluka o izlasku Hrvatske i Slovenije iz SFRJ-a.
– Nakon što su propali svi pregovori za mirno razdruživanje Jugoslavije, koji su predložili Franjo Tuđman i Milan Kučan, predlagali su konfederaciju kao prijelazno rješenje. Srbija i Crna Gora to nisu prihvatili, a Makedonija i BiH ostale su suzdržane, to je bio znak JNA da napadne prvo Sloveniju i Hrvatsku, a kasnije BIH. Takvu odluku o izlasku Hrvatske i Slovenije iz zajedničke države, europska zajednica nije dobro pozdravila. Rekli su kako nema jednostavnog isključenja i izlaska iz Jugoslavije. Nakon toga uslijedile su odluke o razdruživanju s Jugoslavijom. Hrvatska i Slovenija donijele su takve odluke na isti dan. Nakon toga je došlo do Brijunskog sastanka na kojem je donesen moratorij koji je odgodio tu odluku Sabora na tri mjeseca, rekla je.
Tri mjeseca su prošla, 7.10. raketirani su Banski dvori, kad su na radnom ručku sjedili Tuđman, Mesić i Marković.
– Jednim potezom htjeli su ubiti tri vodeća Hrvata koji su bili “troublemakeri” za Jugoslaviju. Taj atentat nije uspio jer se predsjednik digao od stola i nije poštivao uobičajeni protokol. Nakon toga dana sve je bilo drugačije, Sabor je donio deklarativnu odluku i potvrdio odluku koju je donio tri mjeseca ranije o razdruživanju, rekla je.
Institucionalna kriza
Dodala je kako je cijela međunarodna zajednica shvatila da se Jugoslavija nalazi u institucionalnoj krizi i da konflikt ima međunarodnu dimenziju.
– Stvari su se sve više ubrzavale i svijet je sve više postao svjestan da Jugoslavija nema budućnost i da treba doći do razdruživanja, rekla je.
Iz današnje perspektive, Hrvatska je učinila ogroman iskorak.
– Ušli smo u sve moguće međunarodne institucije. Ipak, nismo dovoljno radili na sebi, na unutarnjem i nacionalnom duhu, institucionalnim okvirima gdje smo trebali pokazati da smo snažna pravna država, da smo ekonomsko tržište, da je kod nas lagano poslovati, da je mala nezaposlenost, da su ljudi zadovoljni i da je velika fleksibilnost dobivanja poslova, što još nismo postigli. Poslovi se dobivaju preko stranačkih veza i taoci smo političkih okova, rekla je.
Komentirala je i današnji način funkcioniranja Sabora.
– U Saboru se očekuje da rasprave budu dinamične, sukob mišljenja i da se sve odvija u demokratskoj proceduri. Stvari su se malo popravile jer ima više žena u Saboru i izvršnoj vlasti. Saborski zastupnici se trebaju pripremati za rasprave i biti u stalnoj komunikaciji s građanima i udrugama. Saborski zastupnici su glas života u državi, dodala je, piše HRT.
U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora
