Uskoro će biti detaljno uređen odnos Agencija za naplatu potraživanja i dužnika. Novi zakon koji je upravo u saborskoj proceduri, među ostalim, predviđa da se dužnici neće moći unedogled uznemiravati telefonskim pozivima, morat će biti obaviješteni o preuzimanju duga, a napokon će se znati tko će nadzirati tržište otkupa dugova.
Sedamsto milijuna eura – toliko je vrijedno tržište dugova, koje će se sada napokon i regulirati zakonom. Najveća je novost da će Agencije za naplatu potraživanja s dužnicima moći kontaktirati samo jedanput na mjesec te neće smjeti kontaktirati sa susjedima ili rodbinom.
– Dužnici sada imaju konkretnu adresu, imaju regulatora, a to je HNB. Recimo da su prava potrošača puno zaštićenija nego što su bila kad nije bilo tog zakonskog okvira, ističe Igor Škrgatić, Udruga Padobran.
Za ostala prodana potraživanja, primjerice ona zbog neplaćanja režija, bit će ovlašten financijski inspektorat. Prije prodaje potraživanja, banke će morati ponuditi odgodu plaćanja ili djelomičnu otplatu. Dužnik mora znati kojoj je agenciji dug prodan. Mnogi smatraju da zakon stiže prekasno.
– Ovaj zakon je isključivo donesen zato jer je to europska direktiva, dakle zakonodavstvo Europske unije je konačno reklo da agencije ne mogu poslovati na način na koji su poslovale i da se nakon 20 godina nešto mora učiniti i zato je donesen ovaj zakon, pojasnio je Sarajko Baksa, Udruga Blokirani.
U javnom savjetovanju mnogi prijedlozi nisu prošli. Poput onoga Udruge Franak da se promijeni redoslijed otplate duga, pa će se i dalje otplaćivati kamate, a tek na kraju glavnica. Nije prošao ni najvažniji prijedlog, koji se odnosi na kredite u švicarskim francima.
– Takve kredite bilo da su konvertirani ili ne, trebalo je zabraniti njihovu prodaju agencijama unaprijed jer su oni nenaplativi, oni se ne smiju naplaćivati. Znači svaki potrošač koji ma takav kredit, ako se požali na sudu da ima takav kredit agencija se neće moći naplatiti, to je nenaplativo dugovanje i to je trebalo zabraniti, upozorio je Goran Aleksić, Udruga Franak.
Agencije za naplatu potraživanja morat će posjedovati licenciju za rad. One smatraju da ograničavanje komunikacije neće dati rezultata.
– Poglavito se radi o komunikaciji putem telefona gdje se zakonom ograničava na jedan poziv mjesečno, što smatramo da je nedovoljno, jer bit pomoći dužniku je upravo komunikaciji. Ukoliko ona izostane, svaki vjerovnik će posegnuti za zakonskom mogućnošću da sudskim putem osigura svoju tražbinu, rekao je Matija Arapović, Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja.
Kazne su, za različite propuste, od 5 tisuća do 80 tisuća eura. Zakon će biti u primjeni do kraja ove godine, piše vijesti.hrt.hr.