Autori studije prikupili su podatke o okolišu u kojemu su uočeni krugovi koji bi mogli nagovijestiti što ih uzrokuje
Vilinski krugovi koji iz zraka izgledaju kao točkice na zemlji puno su raširenija pojava nego što se ranije mislilo, poručili su znanstvenici.
Tajanstveno porijeklo magičnih krugova, koji su ranije bili uočavani u sušnim predjelima pustinje Namib i Australije, desetljećima intrigira znanstvenike.
Fotografije krugova pogledajte ovdje.
Najnovija studija je uz pomoć umjetne inteligencije identificirala vegetacijske uzorke koji podsjećaju na vilinske krugove na stotinama novih lokacija u 15 zemalja na tri kontinenta. To bi moglo znanstvenicima pomoći u razumijevanju vilinskih krugova i njihova formiranja na globalnoj razini.
U novom istraživanju, koje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, znanstvenici su analizirali skupove podataka koji sadrže satelitske slike visoke rezolucije sušnih područja ili sušnih ekosustava s malo oborina u cijelom svijetu. U potrazi za uzorcima nalik vilinskim krugovima koristila se neuronska mreža – vrsta umjetne inteligencije koja obrađuje informacije na sličan način kao mozak.
Najprije su autori studije istrenirali neuronsku mrežu da prepozna vilinske krugove unosom više od 15.000 satelitskih fotografija snimljenih iznad pustinje Namib i Australije. Polovica fotografija prikazivala je vilinske krugove, a druga ne. Zatim su znanstvenici umjetnoj inteligenciji dodali skup podataka sa satelitskim prikazima gotovo 575.000 parcela diljem svijeta, od kojih svaka ima oko 2,5 hektara. Neuronska mreža skenirala je vegetaciju na tim slikama i identificirala ponavljajuće uzorke koji su nalikovali uzorcima poznatih vilinskih krugova, procjenjujući veličinu i oblike krugova, kao i njihovu lokaciju, gustoću i distribuciju uzoraka.
Rezultate analize morao je ipak pregledati ljudski mozak, piše Jutarnji.
– Morali smo ručno odbaciti neke umjetne i prirodne strukture koje nisu bile vilinski krugovi na temelju fotointerpretacije te konteksta područja, rekao je dr. Emilio Guirado, podatkovni znanstvenik s Multidisciplinarnog instituta za studije okoliša na Sveučilištu Alicante u Španjolskoj.
Rezultati su pokazali da postoje 263 lokacije u sušnim predjelima na kojima postoje kružni uzorci slični vilinskim krugovima u Namibu i Australiji. Bila su raspoređena diljem Afrike (Sahel, Zapadna Sahara i Rog Afrike), ali i na Madagaskaru te u srednjoj Aziji, kao i u središnjoj i jugozapadnoj Australiji.
Vilinski krugovi nisu jedini prirodni fenomen s okruglim točkama u krajoliku. No, jedan čimbenik koji vilinske krugove razlikuje od ostalih fenomena je strogo uređeni uzorak između krugova, rekao je dr. Stephan Getzin, istraživač na odjelu za modeliranje ekosustava na Sveučilištu Gottingen u Njemačkoj.
Guirado ističe da ne postoji univerzalno prihvaćena definicija vilinskih krugova.
Od novih lokacija koje su identificirane, neke su prošle provjeru kod dr. Fione Walsh, koja je dio međunarodnog tima istraživala vilinske krugove u australskoj divljini.
Autori studije također su prikupili podatke o okolišu u kojemu su uočeni krugovi, prikupljajući dokaze koji bi mogli nagovijestiti što ih uzrokuje.
Znanstvenici su utvrdili da se uzorci poput vilinskih krugova najvjerojatnije pojavljuju na vrlo suhom, pjeskovitom tlu koje je visoko alkalna i s niskim sadržajem dušika. Uzorci poput vilinskih krugova pomažu stabilizirati ekosustave, povećavajući otpornost područja na poremećaje poput poplava ili ekstremne suše.
