Kopernikanski obrat dosad vjernog ruskog satelita, pobješnjela Moskva opasno im prijeti

By Duma.gov.ru, CC BY 4.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=117051851

U Armeniji, prvi put u njihovoj novijoj povijesti, započinju zajedničke vojne vježbe sa SAD-om. Bit će to mali, više simbolični manevri “Eagle Partner” (85 američkih i 170 armenskih vojnika, cilj je pripremiti Armence za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama), ali su od velikog političkog, pa i geostrateškog značaja. Moskva je doslovce pobjesnila.

Piše protestne note Erevanu i šalje prijeteće poruke. Armenija je članica proruskog vojnog pakta ODKB, a s članicom NATO-a provodi vojne vježbe, i ne samo to, u Erevanu ozbiljno razmišljaju o napuštanju tog ruskog “džepnog NATO-a” koji uz Rusiju okuplja nekoliko država bivšeg SSSR-a.

Osim toga, prvi put u novijoj povijesti armenski veleposlanik u Moskvi pozvan je na razgovor u rusko ministarstvo vanjskih poslova na “ribanje”. Rusko-armenski odnosi su u velikoj krizi, a prema onome kako se postavlja armenski premijer Nikol Pašinjan, dolazi do kopernikanskog obrata u geopolitičkoj strategiji i prioritetima Armenije, koja se sve ovo vrijeme od raspada SSSR-a smatrala najvjernijim, bezuvjetnim i neupitnim ruskim saveznikom, piše Jutarnji list.

Erevan je razočaran ponašanjem Rusije u njihovu sukobu s Azerbajdžanom oko područja Nagornog Karabaha.

“Naša najveća strateška pogreška bila je odluka da naša sigurnost ovisi o Rusiji”, otvoreno kaže Pašinjan.

“Sada gutamo gorke plodove te greške”, ističe i dodaje kako smatra da Armenija treba potražiti druge “izvore svoje sigurnosti” jer, kako je rekao u intervjuu talijanskoj La Repubblici, “sigurnosna arhitektura Armenije bila je 99,99 posto povezana s Rusijom”.

Podsjetimo da od raspada SSSR-a ruska vojska čuva njihovu granicu s Turskom, koju u Erevanu smatraju “najljućim povijesnim neprijateljem” zbog genocida počinjenog nad Armenima pred kraj Prvog svjetskog rata. A Turska je najveći saveznik, ali patron Azerbajdžanu, drugom velikom arhineprijatelju Armenaca, dok Rusija, po njima, samo “stoji i gleda”. Stoga Armenija sada traži podršku i oslonac na Zapadu, od kojeg traži pomoć oko odnosa s Azerbajdžanom, ali i izvlačenje iz teške ekonomske situacije. Armenija se smatra najsiromašnijom zemljom Europe.

Moskva se zajapurila zbog toga i otvoreno proziva Armeniju zbog, kako kažu, “neprijateljskih poteza kakvi se ne rade prema saveznicima i bratskim državama i narodima”.

Osim vojnih vježbi s ruskim glavnim neprijateljem, SAD-om, Erevan je prvi put od početka ruske agresije na Ukrajinu poslao simboličnu, ali znakovitu humanitarnu pomoć Ukrajini, a u Kijev je došla i supruga premijera Pašinjana Ana Akopjan, s posebnom porukom. Intrigantna i drčna poruka Moskvi je svakako i to da su nedavno privedeni (doduše uskoro i pušteni), vjerojatno kao simbolično upozorenje, jedan proruski bloger i dopisnik ruske prorežimske agencije Sputnjik, što je izazvalo prosvjed Kremlja. No, na tome Pašinjan nije stao, a Vladimiru Putinu se digla kosa na glavi nakon što je armenski parlamenat odlučio staviti u postupak ratifikaciju Rimskog statuta. Radi se o ugovoru kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud, a to drugim riječima znači da bi Armenija morala, prema postojećem nalogu Suda, uhititi Vladimira Putina ako dođe u Armeniju.

To je za Ruse postalo previše, pa su Armeniju optužili da ih je izdala. No, ni Armenija nije ostala dužna, smatrajući da se u ratnom sukobu 2020. godine s Azerbajdžanom, kada su izgubili dobar dio zaposjednutog Nagornog Karabaha (osvojenog u ratu početkom 1990-ih godina) Rusija, suprotno armenskim očekivanjima, postavila neutralno, a to za Erevan znači – proazerbajdžanski.

Naime, Armenija je izgubila taj rat, a na dio područja koji još kontroliraju u Nagornom Karabahu došli su ruski mirotvorci koji po Pašinjanu nisu “obavili zadatak” i Azerbajdžanu su dopustili da preuzme kontrolu nad Lačinskim klancem, jedinom komunikacijom Armenije s ostatkom Nagornog Karabaha. Azerbajdžan je s vremenom zauzeo još neka područja i nadzire cestu kroz klanac. U Erevanu kažu da je zato došlo do nestašice hrane te da se Armenci sve više iseljavaju s tog područja jer azerbajdžanska vojska napada konvoje pomoći iz Armenije.

U Erevanu optužuju Rusiju da je pasivna i popustljiva prema Azerbajdžanu radi održavanja dobrih odnosa s Turskom, koja je u tom ratu otvoreno davala vojnu i političku pomoć Bakuu. A sada je i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan predložio sastanak o krizi na južnom Kavkazu, između Rusije, Turske, Azerbajdžana i Armenije. U Erevanu ne gledaju baš s oduševljenjem na tu inicijativu, smatrajući da će biti u manjini, ali neki pak misle ili se nadaju da bi Putin mogao “povratiti izgubljeni status u Armeniji”, ali sumnjaju jer su mu odnosi s Turskom, zbog situacije u Ukrajini, itekako bitni. Pa neće zbog Armenije, koja je ionako gubitnik u tom ratu, stavljati na kušnju odnose s Turskom.

Erevan bi htio da i Zapad bude dio tog mirovnog procesa. No, kako je kazao Pašinjan, Armenija se boji da ne upadne u rupu i ne završi u procjepu između Rusije i Zapada.

“Za Zapad smo i dalje proruska zemlja, a u Rusiji armensku vladu sve više smatraju prozapadnom.” Armenija je svakako na sudbonosnoj raskrsnici, piše Jutarnji list.

VIDEO Zlokoban potez Azerbajdžana podsjeća na veljaču 2022.: Pogledajte što su iscrtali. Miriše na rat

Oslanjanje na Rusiju zbog sigurnosti bila je ‘strateška pogreška’, kaže armenski premijer

Share This Article