Plenkovićeve mjere ili farsa: Ekonomist otkrio kako će trgovci zaobilaziti mjere

Photo by Nathália Rosa on Unsplash

Oko milijardu eura Vlada će ove godine izdvojiti za pakete pomoći građanima i gospodarstvu protiv inflacije i njezinih posljedica. Međutim, inflacija je tvrdokorna i osobito postojana u kategoriji hrane, koja je oko 10 % skuplja nego lani. Hoće li nove mjere doista pomoći ili su farsa, kako ih ocjenjuje predsjednik Republike?

Zvonimir Savić, posebni savjetnik premijera za gospodarstvo istaknuo je razloge iza odluke za donošenje ovakvih mjere.

– Ovaj novi peti paket mjera je ustvari odgovor na inflatorne pritiske koji traju već duže vremena. Procijenili smo da je vrijeme da dodatnim naporima i aktivnostima ublažimo inflatorne pritiske i zadržimo niske cijene energenata. Jedan od tih elemenata je ograničavanje cijena 30 proizvoda, rekao je.

Otkrio je kako ovaj paket mjera, u odnosu na prošlu godinu, donosi pojeftinjenje od 25%.

– Kada bi cijeli paket ovih grupa proizvoda uzeli na jedno mjesto i izračunali, cijena tih proizvoda krajem prošle godine bi bila 100 eura. Kada bi ih kupili po ovim cijenama, bila bi 75 eura. Dakle, 25% niži paket te košarice, kazao je.

Osvrnuo se i na energetiku. Ustvrdio je kako hrvatski građani “plaćaju drugu najjeftiniju cijenu u EU”.

– Treba imati u vidu da se ovaj paket mjera odnosi i na cijene energije. U Hrvatskoj plaćamo cijenu električne energije koja je druga najjeftinija u EU-u. Naši građani 2022. godine su plaćali tri i pol puta jeftiniji račun nego koliko bi bio da su cijene formirane tržišno. Sada s novim mjerama u 2023., računi će biti upola jeftiniji, dodao je.

Moguće nestašice i zatvaranja

Mirko Budimir, predstavnik malih trgovaca i HUP-a, ustvrdio je kako je donošenje novih mjera bila novost i “velikima i malima”. Ustvrdio je kako su mali trgovci u “nezavidnoj poziciji”.

– Moram priznati da je i velikima ovo jučer bila novost kada se išlo na odluku o zamrzavanju određenog dijela proizvoda, ni oni nisu to prihvatili s oduševljenjem, vidjet ćemo u budućnosti kako će se to realizirati. Što se tiče malih, oni su u nezavidnoj poziciji, rekao je.

Budimir je otkrio kako košarica, o kojoj je donijeta odluka, čini “60-70%” proizvoda kojim trguju mali trgovci.

– Ne možete govoriti o nikakvom tržištu ako imate ograničeno 60% onoga što vi prodajete. Ovdje se želi vratiti cijene na početak godine, odnosno na kraj prošle godine. Mislim da će to biti jako teško, rekao je.

Prognozirao je kako bi moglo doći do zatvaranja trgovina malih trgovina te do nestašica nekih proizvoda.

– Proizvođači koji su na ovoj listi, neki su išli po dva tri puta gore s cijenama. Ne znamo koliko su to bila realna dizanja. Bit će izazovno za male trgovce, kako će oni to savladati, to ćemo vidjeti, teško je špekulirati. Za pretpostaviti je da će biti zatvaranja. To od ponedjeljka mora biti na policama. Neke cijene mali trgovci nisu mogli postići tako da ste imali slučajeva u malim trgovinama da niste imali šećer.

Ekonomist otkrio kako će se zaobilaziti mjere

Kada se radi o obujmu mjera, Boris Podobnik, profesor ekonomije na ZŠEM-u, otkrio je kako bi proizvođači mogli doskočiti ograničenjima te je ustvrdio da su mjere “preširoke”.

– Mi pozdravljamo što Vlada ograničava cijenu struje. Netko tko je libertarijanac bi rekao da to nije u redu, jer svaki poduzetnik mora razmišljati o svojim rizicima. Kada govorimo o ograničenju proizvoda, mislim da će mnogi od naših proizvođača uskoro postati vrlo inovativni, objasnio je.

– Ograničava se prodaja cijene tjestenine koja je 500g, ali nema razloga zašto netko ne bi prodavao 520 grama jer na to nema ograničenja. Isto je s jajima, vi ograničavate paket od 10 jaja, a mogao bi se uskoro na tržištu pojaviti paket od 12 jaja, dodao je.

Ekonomist: Inzistiramo na netržišnim rješenjima

Na pitanje o tome koliko ovakve mjere mogu ograničiti inflatorni pritisak, Boris Podobnik, odgovorio je kako “možda mogu, ali “kratkotrajno”. Dodao je kako smo se opredijelili da budemo tržišna ekonomija i kako bi se tako trebali ponašati.

– Mislim da su čak Amerikanci nakon perioda svog rasta ograničavali cijene, a to se mora raditi samo par mjeseci u iznimnim situacijama. Kada to predugo traje, to je napad na tržište. Ako smo se mi opredijelili da budemo tržišna ekonomija, onda bi se trebali ponašati kao druge zemlje koje su uvele tržišnu ekonomiju. Ovdje je najveći problem što uvodimo ove mjere, a takvih mjere nema u drugim zemljama EU, rekao je.

Također je ponovio mišljenja da na policama malih dućana “neće biti proizvoda” jer će se mjerama lakše prilagoditi veliki lanci.

– Mi govorimo o limitiranju u maloprodaji, a što je u veleprodaji. Na policama nekih malih dućana nećete imati proizvode. Ovdje je u povoljnijoj poziciji netko tko je veliki igrač nego mali. Najveći problem je što mi inzistiramo na tim rješenjima koja su netržišna. Svako ograničavanje (cijena) je prije uvođenje socijalizma nego poticanje tržišta, dodao je.

Kao jedan od većih problema, Podobnik je naveo i loše stanje u poljoprivredi koje u vremenu krize (rata, nestašica) pridonosi inflaciji.

– Mi smo dosta uništili poljoprivredu i nije uopće čudno da mi koji smo veliki uvoznici imamo i najveće poraste cijena hrane.

Imamo stigmu prema trgovcima

Budimir je poručio kako se u javnosti stvara iskrivljena slika prema trgovcima te da ih se predstavlja kao “lihvare”.

– Ja ću navesti službeni podatak da je u EU neto marža 2%, kod nas je to 2,2-2,3%. To znači da ako vi u dućanu potrošite 100 eura, 50-60% ide dobavljaču, 25% ide državi, 8-10% ide radniku, a 2-2,3 % ostaje investitoru ili poduzetniku, rekao je.

Ustvrdio je da se pritisak vrši na krivom mjestu, tj. na marži trgovaca.

– Mi vršimo pritisak na tih 2,3%. Tu tražimo prostor za neka velika smanjivanja, to je nemoguće. Ekonomska logika nam govori da to tako ne možemo, dodao je.

– Najjednostavnije je da neće nitko raditi protiv sebe. Veliki će se snaći lakše, a manji teže. Imamo Zakon o reguliranju rada trgovina gdje smo čak zabranili rad tih trgovina. Stvar je dosta složena, ne možemo pojednostavljivati i tražiti samo krivca u jednome, a to je trgovac, zaključio je, piše HRT.

Share This Article