Iz Njemačke ne prestaju stizati loše vijesti. Na političkom planu, velik dio društva sa zaprepaštenjem i zabrinutošću prati strelovit uspon krajnje desnice, a na gospodarskom planu stvari također izgledaju sve sumornije. Oštar pad u proizvodnji automobila potaknuo je još dublji pad u njemačkoj industriji jer je proizvodnja u srpnju pala treći uzastopni mjesec, što pojačava pritisak na vladu kancelara Olafa Scholza da učini više kako bi izvukla gospodarstvo iz krize.
Pad od 0,8 posto na mjesečnoj razini, o kojem je izvijestio njemački statistički ured, premašio je pad od 0,5 posto koji su prognozirali ekonomisti u anketi agencije Reuters. Pad bi bio još veći da nije došlo do oporavka energetske i građevinske proizvodnje u srpnju. Proizvodnja u njemačkom sektoru proizvodnje automobila, pak, pala je za 9 posto.
Najveće europsko gospodarstvo smanjilo se ili stagniralo u posljednja tri tromjesečja, a oporavak od pandemije koronavirusa bio je sporiji od onog u SAD-u i cjelokupnoj eurozoni, uz više cijene energije, rastuće kamatama i usporavanje trgovine s Kinom – koja je drugo po veličini njemačko izvozno tržište – posebno teško pogađajući samo srce industrijsko središte Europe.
Ralph Solveen, ekonomist njemačke banke Commerzbank, rekao je da je kontinuirani pad industrijske proizvodnje utjecao na sve proizvodne sektore, ukazujući da će to vjerojatno nastaviti doprinositi smanjenju njemačkog gospodarstva u drugoj polovici godine.
Strah od masovnog premještanja proizvodnje
Kao dodatak sumornoj slici, statistički ured Europske unije smanjio je svoju službenu procjenu rasta eurozone u drugom tromjesečju sa 0,3 na 0,1 posto. Ovaj potez uslijedio je nakon smanjenja procjene rasta od strane Italije, Irske i Austrije, što znači da eurozona dodatno zaostaje za SAD-om, čiji je BDP porastao 0,6 posto u tromjesečju. U međuvremenu, Euro je pao 0,2 posto na 1,0707 dolara u odnosu na američki dolar u četvrtak, približivši se najnižoj razini u tri mjeseca.
Također, rastu strahovi od premještanja proizvodnje njemačkih industrijskih grupacija u inozemstvo. Kemijski div BASF odlučio je izgraditi novu tvornicu vrijednu 10 milijardi eura u Kini te smanjuje svoje golemo sjedište na obalama Rajne u Ludwigshafenu. Njemačka komora za trgovinu i industriju (DIHK) nedavno je ustanovila da je 32 posto anketiranih tvrtki dalo prednost ulaganjima u inozemstvu u odnosu na širenje kod kuće, kako piše Financial Times. “Njemačka industrijska proizvodnja nastavlja strmoglavo ponirati, tako da čak i okorjeli pesimisti postaju uplašeni”, kaže Carsten Brzeski, ekonomist nizozemske banke ING, koji je izračunao da je njemačka industrijska proizvodnja još uvijek 7 posto ispod razine prije pandemije.
Vlada se našla pod velikim pritiskom da se uhvati u koštac s ekonomskim problemima zemlje. Ovog je tjedna kancelar Scholz obećao potaknuti rast i smanjiti birokraciju ubrzanjem digitalizacije u segmentima internetske državne usluge i e-računa – područja u kojima Njemačka zaostaje – te olakšavanjem osnivanja i izgradnje start-upova. Scholz je odbacio ideju o subvencioniranoj cijeni električne energije za tvrtke koje troše velike količine energenata kao dio svojih primarnih gospodarskih aktivnosti, ili veliki paket poticaja za poticanje rasta.
Prošli je tjedan predstavio planove paketa olakšica za porez na dobit u iznosu od 7 milijardi eura, koji uključuje nova pravila o amortizaciji investicijskih troškova za izgradnju, digitalizaciju i zelenu energiju. “Pozitivna vijest je da se napokon povećao osjećaj hitnosti”, kaže Brzeski. Sada, navodi, treba pričekati konkretnije političke akcije, a do tada stagnacija u industriji i široj ekonomiji, ističe, izgleda kao novo normalno.
Pad novih narudžbi
Destatis, njemačka savezna agencija za statistiku, priopćila je da je pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini u srpnju iznosio 2,1 posto. Po potrošniji energije najintenzivnije industrije, poput kemijske, metaloprerađivačke i industrije stakla, pretrpjele su veći pad od 11,4 posto.
Istovremeno, njemački proizvođači rješavaju svoje zaostale narudžbe, ali se one smanjuju. Naime, nove narudžbe za njemačku industriju pale su za 10,7 posto u srpnju u odnosu na lipanj, što je najveći pad otkako su mnoge tvornice bile zatvorene zbog udara pandemije u travnju 2020. godine.
“Iako je zaostatak kada su neizvršene narudžbe u pitanju još uvijek velik, on je u stalnom padu pa vjerojatno neće još dugo podržavati proizvodnju”, upozorila je Franziska Palmas, ekonomistica i konzultantskoj tvrtki Capital Economics. Tamo očekuju da će proizvodnja dodatno pasti u ostatku godine i pridonijeti ponovnom ulasku Njemačke u recesiju.
Još jedan faktor koji koči mnoge njemačke tvrtke je nedostatak radne snage. Istraživanje instituta Ifo provedeno prošlog mjeseca među 9000 tvrtki u zemlji pokazalo je da je 43,1 posto njih prijavilo manjak kvalificiranih radnika, što je povećanje u odnosu na prethodni mjesec, ali ipak niže od povijesnog rekorda od gotovo polovice svih poduzeća prošle godine, piše Jutarnji list.
