Dok se nastavljaju teške bitke na istoku i jugu Ukrajine, čini se da se u međuvremenu otvorila nova fronta u ratu. Napetosti između ukrajinskih i ruskih pomorskih i zračnih snaga eskalirale su zbog strateški važnih plinskih i naftnih platformi, tzv. Bojkovih tornjeva koji se nalaze u Crnom moru.
Plinske i naftne platforme stiješnjene su između Krima i Odese te su postale predmet novih sukoba dok se Ukrajina i Rusija bore za kontrolu nad energetskim resursima, piše Jutarnji list.
Bojkovi tornjevi udaljeni su oko 100 kilometara od Odese i otprilike 150 kilometara od Krima te ih je Ukrajina koristila za proizvodnju plina i istraživanje u Crnom moru. Platforme u Crnom moru kupljene su od Singapura 2011. te su nazvane u čast bivšeg ukrajinskog ministra energetike Jurija Bojka.
Rusija je 2014. zaplijenila bušaće platforme i drugu imovinu ukrajinske državne tvrtke Chornomornaftogaz tijekom okupacije Krima. Otad Ukrajina pokušava vratiti platforme u svoje ruke. Nakon što je Putin pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu prošle godine bitka za kontrolu nad naftnim i plinskim platformama dosegla je novu razinu.
U sjeverozapadnom dijelu Crnog mora postoji oko deset platformi. One u velikom dijelu nisu operativne od lipnja prošle godine kada ih je Ukrajina prvi put napala.
Jedna od posljednjih bitaka za platforme dogodila se krajem kolovoza kad su se ruske i ukrajinske snage sukobile oko naftne platforme u blizini Zmijskog otoka, u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora. Ukrajina je rekla da su njezine snage u napadu oštetile ruski zrakoplov projektilom, a Rusija je tvrdila da je njihov borbeni zrakoplov uništio brzi vojni čamac koji je prevozio ukrajinske trupe.
Platforme u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora uistinu se više ne koriste za bušenje, nego su preuzele stratešku važnost u ratu kao prednje baze za razmještanje snaga i resursa, lokacije za slijetanje helikoptera i za postavljanje raketnih sustava dugog dometa, navodi britansko Ministarstvo obrane u svom posljednjem obavještajnom izvještaju.
Na platforme se mogu postaviti sustavi za nadzor i izviđanje, koji služe za prikupljanje obavještajnih podataka o neprijateljskim aktivnostima, ističe Seth G. Jones, vojni analitičar američkog think tanka Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS). “Važne su jer se mogu koristiti kao otoci za ofenzivne i obrambene operacije. To ih čini vrijednima za obje strane u ovoj borbi”, ističe Jones za NYT.
Iulia-Sabina Joja, istraživačica u think-tanku Middle East Institute sa sjedištem u Washingtonu, ističe da je Moskva pokušala koristiti platforme za zaštitu Krima i otkrivanje nadolazećih napada, a Ukrajina pokušava oslabiti tu obranu. “Ukrajina ima interes uništiti sve vojne kapacitete na tom području”, rekla je Joja. Krim je glavna meta za Kijev jer ga Rusija koristi kao dom za svoju Crnomorsku flotu i kao logističko čvorište kojim podupire moskovsku okupaciju dijelova južne Ukrajine, piše Jutarnji list.
