Smjena ukrajinskog ministra obrane Oleksija Reznikova – koji je sam dao ostavku nakon te najave predsjednika Volodimira Zelenskog – nakon niza izvješća o mitu i financijskim malverzacijama u njegovom resoru, naglašava ključni izazov za ratno vodstvo ukrajinskog predsjednika – iskorjenjivanje korupcije koja je godinama raširena u Ukrajini.
Korupcija među dužnosnicima bila je uglavnom tabu tema tijekom prve godine rata, dok su se Ukrajinci okupljali oko svoje vlade u borbi za nacionalni opstanak. No, objava Zelenskog u obraćanju u nedjelju navečer da smjenjuje ministra obrane Reznikova podigla je to pitanje na najvišu razinu ukrajinske politike.
Do ovoga je došlo u ključnom trenutku u ratu, dok Ukrajina provodi protuofenzivu na jugu i istoku zemlje, a koja se uvelike oslanja na vojnu pomoć zapadnih saveznika. Saveznici su od početka rata izvršavali pritisak na vladu predsjednika Zelenskog da osigura da ukrajinski dužnosnici ne ‘isisaju‘ neke od milijardi dolara pomoći koja je pritjecala u Kijev.
Samo prošlog tjedna, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan sastao se s tri visoka ukrajinska dužnosnika kako bi razgovarali o naporima da se iskorijeni ratna korupcija. Do toga je došlo nakon što su neki zakonodavci u Sjedinjenim Državama iskoristili mito kao argument za ograničavanje vojne pomoći Ukrajini, kako piše The New York Times, prenosi Jutarnji list.
Zelenskij je odgovorio na pritisak saveznika i domaće kritike nizom antikorupcijskih inicijativa, od kojih nisu sve pozdravili stručnjaci za transparentnost vlade. Najkontroverzniji je bio prijedlog korištenja ovlasti izvanrednog stanja za kažnjavanje korupcije kao čina izdaje.
‘Korupcija može ubiti‘
Reznikov, koji je obnašao niz funkcija tijekom mandata Zelenskog, podnio je ostavku u ponedjeljak ujutro. On nije osobno upleten u optužbe za loše upravljanje vojnim ugovorima. No, proširenje istraga u njegovom ministarstvu predstavljalo je prvi značajan izazov za vladu u pogledu antikorupcijskih mjera od početka ruske invazije punog opsega.
“Ovdje se postavlja pitanje gdje je novac”, kaže Darja Kalenjuk, izvršna direktorica Centra za borbu protiv korupcije u Ukrajini, skupine posvećene iskorjenjivanju javnog mita, koja je sada usredotočena na ratno profiterstvo. “Korupcija može ubiti”, ističe Kalenjuk. “Ovisno o tome koliko smo učinkoviti u čuvanju javnih sredstava, vojnik će ili imati oružje ili ga neće imati”, dodaje.
U jednom trenutku ove godine, oko 980 milijuna dolara u ugovorima o oružju nije isporučeno, prema vladinim brojkama, a neka su plaćanja unaprijed za oružje nestala i osvanula na računima trgovaca oružjem, prema izvješćima koja su poslana parlamentu. Iako precizni detalji nisu isplivali, nepravilnosti ukazuju na to da službenici za nabavu u ministarstvu nisu provjerili dobavljače ili su dopustili trgovcima oružjem da odu s novcem bez da isporuče oružje.
Izvješća ukrajinskih medija ukazala su na preplaćivanje osnovnih potrepština za vojsku, poput hrane i zimskih jakni. Dosadašnje javne objave primjera lošeg upravljanja nisu se izravno doticala stranog oružja isporučenog ukrajinskoj vojsci ili novca zapadnih saveznika, ali svejedno narušavaju osjećaj neupitne potpore vladi koju su Ukrajinci iskazivali tijekom prve godine ruske invazije.
Dvoje dužnosnika Ministarstva obrane – zamjenik ministra i šef nabave – uhićeni su prošle zime zbog dojava o nabavci preskupih jaja za vojsku. Predsjednik Zelenski otpustio je šefove vojnih ureda za novačenje prošlog mjeseca, nakon što su se pojavile optužbe da su neki uzimali mito od osoba koje su htjele izbjeći novačenje. Njegova predložena inicijativa da se korupcija tretira kao izdaja, pokrenula je val kritika da bi to moglo dovesti do zlouporabe ovlasti koje proizlaze iz izvanrednog stanja. Oleksij Gončarenko, parlamentarni zastupnik iz oporbene stranke Europska solidarnost, na inicijativu predsjednika rekao je: “Ne mogu pohvaliti njegove napore u borbi protiv korupcije tijekom ratnog razdoblja”.
Problem tretiranja korupcije kao izdaje
Vladini dužnosnici priznaju da neki vojni ugovori nisu doveli do nabavke oružja ili streljiva te da je dio novca nestao. No, također ističu da je većina problema nastala u kaotičnim prvim mjesecima invazije prošle godine i da su u međuvremenu oni otklonjeni. Sad već bivši ministar obrane Oleksij Reznikov prošlog je tjedna rekao kako je uvjeren da će ministarstvo povratiti unaprijed plaćena sredstva dobavljačima koja su nestala.
Vojni izdaci sada čine gotovo polovicu državnog proračuna Ukrajine, a izvješća o skandalima s ugovorima ukazuju na promjenu izvora javne korupcije. Prije invazije, primarni izvor pronevjera bile su loše vođene državne tvrtke, kojih je bilo više od 3000. Novac je izvučen putem bezbroj makinacija bogatih insajdera, dok je državni proračun, potpomognut stranom pomoći, pokrivao gubitke.
Skupine koje se bore protiv korupcije kažu da ih je golem priljev sredstava za potporu u ratu potaknuo da preusmjere svoj fokus na vojne izdatke. Ukrajinski istraživački novinari izvještavali su o preplaćivanju osnovnih potrepština za vojsku, kao što su jaja za oko 47 centi po komadu, što je daleko više od normalnih cijena. Konzervirani grah kupljen je iz Turske po cijeni većoj od cijene za iste konzerve u ukrajinskim supermarketima, izvijestili su mediji, iako bi se očekivalo da vojska kupuje po cijenama nižim od maloprodajnih cijena. Ministarstvo je također kupilo tisuće jakni za koje se pokazalo da nemaju dovoljno dobru izolaciju za oštre zimske uvjete u Ukrajini.
Zapadni donatori pomno prate kako Kijev rješava problem, rekla je u jednom intervjuu predsjednica odbora za borbu protiv korupcije ukrajinskog parlamenta Anastasia Radina. Istovremeno, posebno zabrinjava prijedlog da se korupcija tretira kao izdaja jer bi to moglo omogućiti domaćoj obavještajnoj agenciji SBU, koja je pod izravnom kontrolom predsjednika, da istražuje korupciju među dužnosnicima i službenicima.
‘Skandali su dobri‘
Na prošlotjednom sastanku sa Sullivanom sudjelovali su čelnici specijalizirane istražne agencije, ureda tužiteljstva i suda, koji su oformljeni nakon političkog zaokreta Ukrajine prema Zapadu 2014. godine, uz pomoć Sjedinjenih Država i međunarodnim zajmodavcima kao što je Međunarodni monetarni fond (MMF). To su ukrajinske institucije koje bi mogle izgubiti moć na temelju prijedloga o izdaji. Zapadne vlade su oprezne zbog potencijalnog slabljenja tih institucija, Ističe Radina, dodajući da će se, ako se prijedlog usvoji, “najvjerojatnije usprotiviti” tome.
Uhićenje Ihora Kolomojskog prošlog vikenda, inače jednog od najbogatijih ljudi u Ukrajini, smatra se znakom nastojanja da se obuzda politički utjecaj oligarha. Osumnjičen za prijevaru i pranje novca, Kolomojski je podržao izbornu kampanju Zelenskog 2019. godine, ali otkako je počeo rat, čini se da aktualni predsjednik prekida sve veze s njim. U drugim slučajevima tijekom ove godine, istražitelji su pokrenuli jedan od svojih najistaknutijih slučajeva kaznenog gonjenja zbog podmićivanja ikada, protiv predsjednika ukrajinskog Vrhovnog suda, koji je smijenjen i uhićen u svibnju. Osim toga, sudi se i zamjeniku ministra gospodarstva, koji je optužen za pronevjeru sredstava humanitarne pomoći.
To što slučajevi korupcije na visokoj razini izlaze na vidjelo je pozitivno, kaže Andrij Borovik, direktor ukrajinskog ogranka Transparency Internationala, a ne pokazatelj da je nacija zaglibila u baratanju povlaštenim informacijama – to, kako je rekao, pokazuje da se zemlja može boriti protiv neprijatelja u ratu i korupcije istovremeno. “Skandali su dobri”, kaže on. Rat, zaključuje Borovik, ne može biti izgovor za prestanak borbe protiv korupcije, piše Jutarnji list.
